среда, 4. мај 2016.

LAGA O PROMENAMA SEBE GLADOVANJEM I 17-tog DANA U SNOVIĐENJU SUSRET SA BOGINJOM VELIKOM MAJKOM

















                 U mojim razmišljanjima o nastalim svetskim i ličnim promenama kulminirala je odluka u ponoć izmedju 9/10 aprila 2016-te godine da primenjujem strogi post bez hrane uz vodu količinski onoliko - koliko će je moj organizam zahtevati. Zrelim razmišljanjem iz tri razloga činim ovo:
 iz svoje neprocenjive i beskrajne-božanske duhovne ljubavi;
 iz razloga da maksimalno pročistim telo um i duh
 i treće iz jake ljubavi prema sebi kako bih se još više pripremila u duhu nastalih promena da bih još spremnija krenula i ja tim tokom ,a uz put i ispričala po koju lagu o nastalim promenama u meni.
          Ovaj moj životni projekat trebalo bi da iz mene same iznedri onu mene koju bi tokovi nastalih promena kao takvu mojim frekfentnim vibracijama primile u svoj neminovni tok.  
        U ovom smutnom  vremenu teško je razlučiti namere mnogih u vezi novonastalih promena. Kažem to jer mnogi na sve i jedan postojeći način svekoliko pokušavaju da deluju na ljudski um. No, jedno je sigurno, da je ite kako potrebna prisebnost i  izuzetna obazrivost pri uključivanju u tokove promena. To se čini svesno i taj put bi trebalo da bude sa pozitivnim ishodom po nas same,a za to su bitni i neki preduslovi kao što su:bezbrižnost, mir- ravnoteža,kontrolisanje sopstvenog uma, pozitivno razmišljanje i delovanje u duhu nastalih promena što je i cilj predhodno navedenih stavki.
       Bezbrižnost i mir uma su bitan preduslov za dolazak sreće i jasno razumevanje svega onoga što se dešava.
       Kad u stanju unutrašnjeg mira usadimo sreću ,samospoznajom saznat ćemo ono što nam je potrebno, a ne ono što bi smo tražili ili hteli.Dakle, ono što nam je potrebno na tom našem putu promena doći će samo po sebi bez da tragamno za tim.
     Postignuti mir ,tj.ravnoteža nam omogućuje donošenje pravih odluka.
     Kontrolišimo svoj um, time  proširujemo svoju percepciju.
 Trebalo bi da svi shvatimo da svoju budućnost stvaramo u sadašnjosti sada i ovde.       Shvatimo da smo svi hologram. Trebalo bi da naše emocije i um budu usmereni na pozitivna razmišljanja,naša druženja bi trebalo da budu sa pozitivnim ljudima,time i nadograđujemo svoju pozitivnost a samim tim i njihovu.
    Ono što činimo deo je naše svesti ,naše stvarnosti, a time i stvaramo neko svoje sutra.To bolje sutra možemo izgraditi svojim pozitivnim stavom o svemu što nas okružuje i mi je kao takvi-kakvi smo i upotpunjujemo.
     Naše razmišljanje je razgovor sa našom dušom,a to podrazumeva kakav nam je taj razgovor i mi smo takvi.
    Poboljšajmo svoje viđenje svega  pozitivnim razmišljanjem iz trenutka u trenutak, na taj način bezbolnije je delovanje tokom već nastalih promena,bar je meni tako,te  o tome i pišem.
    Život je neponovljiv u ovom obliku,pronađimo mir i živimo ga u skladu sa svime što ljudskost znači.Omogućimo sebi da u nama živi čovek.        
   
   
           Na sopstveni način izgrađujem frekvencije  vibracija ,te se nadam da uspevam u tome da iskristališem  željeno i trajno svoje holografsko izražavanje. U sve ovo dodatno sam svesno ušla u svoj najveći životni projekat pročišćenja tela, uma i duha -vgladovanjem, kako bih sebi nadogradila svoje vrednosti  .Navedeno mogu nazvati strogim postom ,evo mi već otpoče i 26-ti dan bez hrane i svega onog što ide uz strogi post kako u telesnom-tako u duhovnom smislu  , te uz Božji blagoslov idem dalje  kako mi je kazato 17- og dana ovoga  poduhvata.U mojoj nameri da istrajem do šesnaestoga dana kako bih dostigla dan koji  mi je u ličnom podvigu značio kao česnaesto koleno Roda u Srba nazvanog Bele pčele. Taj dan je prošao i uveliko je trajao sedamnaesti dan i ja sam iz porodičnih potreba već bila budna 33 sata, a posle snoviđenja to se produžilo do 42 sata. Orno sam radila i spremala razne djakonije majstorima koji su vredno radili na našem porodičnom imanju i odjednom sa rotkvicom u ruci i rendeom zadremah. Sve je to bilo veoma kratkotrajno i čini mi se da sam  istoga momenta imala snoviđenje, na slične situacije sam već navikla. A ovu vam evo opisujem.
    Naime, u svom snoviđenju okružena nemerljivim prostranstvom i beskonačno divnim podnebljem, našla sam se ispred Boginje na tronu . Bila je to BoginjaVelika Majka sa krunom na glavi na kojoj su se uočavale zlatne pčele i mnogi sitni cvetići belih rada. Imala sam utisak da je moje razmišljanje o prizoru predamnom imalo kretanje neverovatne brzine protoka razmišljanja o svemu što vidim .Uočila sam predivnu damu u baršunastom materijalu njene odore plavičasto bele boje, koja bi zašuštala  kad bi ona iole pokrenula ruku. Taj materijal me je podsetio na srpsko platno,a njen jelek na jeleke staro srpske nošnje sa Kosova na kojima ima izvežena pčela. Bila je to naj divnija Boginja koju sam ikada videla na javi u crtežima svetskih mitologija.  Njen lik je bio neobične lepote koju je prožimala otmenost , ozbiljnost i smirenost iznad svega.Ta njena mirnoća me je zadivila. Sa rukama na krilu sedeći otmeno u tronu kako joj dolikuje na pragu Vremenske kapije kao da je čekala da joj se obratim. Dok sam je netremice gledala imala sam utisak da sam kao malo đače pred njom. Shvatih da valja nešto progovoriti i jesam , dok je uz mene stajala kao kakva podrška ili me je ona dovela Na prag Vremenske kapije gde je sedela Boginja. Ta takođe u plavičasto belo odevena prozračna ženska osoba ,baš divna ,stajala je sa moje desne strane. Obe su strpljivo čekale da progovorim zašto sam došla ,a onda obraćajući joj se ja čuh svoj  glas.
-Vi kažite jedan broj , možda ću ja moći da to uradim.
Pre nego mi je odgovorila razmišljala je ili  je očekivala da ću još nešto reći , pošto nisam dalje govorila, čuh njen odgovor i savet.
- Četrdeset i ni dan više, onda nazad. Budeš li uradila drugačije, umrećeš.
 Bila je odlučna, odsečna, kratka i jasna u svom kratkom govoru. A ja, svesna i u snu da je to veliki podvig mirno gledah u nju ,nisam ništa rekla ,ali i nisam imala nameru bilo šta reći. Duša mi je bila prepuna lepotom prizora pred sobom,osetila sam da mi je dala neverovatnu snagu ,kao čarobnim štapićem,imala sam osećaj nadahnuća, kao da bih poletela. No, broj koji je Velika Boginja izgovorila prouzrokovao je da moja podsvest odreaguje, te sam se trgla iz tog snoviđenja i kao Pepeljuga produžih sa rendanjem rotkvice razmišljajući o težini zadatka  koji dobih ,ali i o savetu koji je usledio, da ne smem ni dan više. Bilo mi je jasno da se to odnosi na moj post , a kako ni pre ,a ni posle nije bilo nikakvih rečenica smatrala sam da je to moja podsvest  tražila savet  šta mi valja činiti, te sam eto na navedeni način dobila odgovor.Hm...Pepeljuga ,veoma poznata bajka ! No, ono što je isplivalo dalje je da se sve to odnosi i na moju izdržljivost i ona se nije dovodila u pitanje, što sada i vidim,ali u odnosu na  biološke potrebe organizma verovatno  da nije preporučljivo ići dalje.
Nasmeših se i pomislih pa kad misli da mogu, znači ja to i mogu, a tako sam se i osećala,odjednom poletna i čila,za razliku od mog unazad mesecima veoma, veoma lošeg stanja. 
 Da budem iskrena čudim se da sam na nogama ,krećem se normalno i radim maksimalno moguće. Koliko će ovo trajati samo Bog zna. Svih ovih dana razmišljam o Brojsovoj dijeti pri uzimanju sokova od šargarepe,jabuke i cvekle četrdeset dana i to u malim količinama tek da se organizam održi u život, a ja nazad nisam htela ,ni da prekinem.To što sam otpočela vodom isključivo, verovatno ima naj bolji tok u odnosu na mene, a kad otpočnem ono unazad od četrdeset dana ka nuli ,e tada ću uzimati najpre navedene sokove , pa sve ostalo ću lagano dodavati,najpre sirovu hranu,a zatim čorbice i td... . Eto, jedne neobične istinite lage.    
   Stabilno i svesno istrajavam, uporedo radim  sve poslove koji inače jesu moja obaveza u kući ,pa i više od toga,po najmanje odmaram,malo čudno ali je baš tako, za sada.
     Ne kažem da je moj izabrani način primene pristupa promenama naj bolji, ali je sasvim sigurno drugačiji od ostalih.
     U miru i tišini svoju duhovnu ljubav svekoliko sagledavam i pridajem joj najbožanskiju moć, tako me održava u započetoj nameri preoblikovanja sebe u kalokagatiju - udruženost onoga što je lepo sa onim što je dobro, moralna lepota i dobrota, moralan i u isto vreme lep način života - etički ideal čime oplemenjnjujem duh i telo svog odnosa prema svom uzroku ovoga poduhvata.


Ps. No, malo je čudno to pominjanje 40 dana ,dakle to je nešto što od vajkada postoji, malo sam i o tome istraživala, pominje se Mojsije i Isus ,kao i značenje toga (Mojsije je posle četrdeseto dnevnog posta išao na planinu Sinaj da uzme od Gospoda  zlatne ploče , a Isus je posle četrdesetodnevnog posta počeo da leči i propoveda Hrišćanstvo . No i u narodnoj medicini česta je pojava  navoda za spravljanje lekova kojima je potrebno da odstoje četrdeset dana pre upotrebe itd... Duša pokojnika se vije oko doma svog četrdeset dana, dok je u čistilištu, posle toga ide u raj ili u pakao itd..),ali , evo u snoviđenju i Velika Boginja pomenu tih 40 dana.
 Sve se ovo moglo smatrati tričarijom da u mom životu nije malo previše neobičnosti a koje vremenom naučih tumačiti i maksimalno ispoštovati do kraja  ,pa makar i na svoju štetu, te to i ovoga puta činim verujući u uspeh. Uz i savet Velike Boginje , Božiju pomoć i moje volje uspeću znam - JA VERUJEM - 
 I BELIEVE !
Mr Biserka Vučetić,Iz kvantne zemlje čudesa,< bivstvomaria>
Leta Gospodnjeg 2016, 05.05, u 0 40

Нема коментара:

Постави коментар