понедељак, 16. октобар 2017.

ДИОНИС ИЗ НИСЕ-НИША- СИН ЗЕВСА И ПРИНЦЕЗЕ СИМЕЛЕ-ТИОНЕ



https://www.youtube.com/watch?v=HedxaXYDk0s

Космички бисер
Прво ми се појавила фотографија неке женске особе коју не познајем,  која је у некој соби сва у драп и браон тоновима  намештала кревет и изговорила "Овако се Србија уљуљкује." Сасвим необичан сликовит моменат ме  је пренуо ,као из сна,продужила сам да радим и у том моменту из мене излете реч ДИОНИС,  а ја се питах шта реч хоће од мене и онда се разви део истраживња мог и кад схватих смисао речи прочитане с десна у лево ДИОНИС-СИН О ИД- или у пола слога СИН -ДИО- БОЖЈИ СИН. Поскочила сам од радости ,па то је Дио- Бог ЗЕВС- -СВЕЗ, и помислих каква Веза и са ким и чим.Кад  оно,то је то, ДИОНИС ЈЕ НАЈМЛАЂИ ЗЕВСОВ СИН- којег су очувале ВИЛЕ -НИСА Нишке виле, у пећини око данашњег Ниша- то је Церјанска пећина.. Све их је у захвалност Зевс претворио у звезде ...Плејаде итд.. и онда 
           ДИОНИС-ИЗ НИША-НИСЕ- БОЖЈИ СИН-ЗЕВСОВ И ПРИНЦЕЗЕ  СИМЕЛЕ-ТИОНЕ  ( постављена као божанство на Олимпу именом Тиона) У то име ево део текста тако,какоси Нишлије Лаге-божанске приче казују.
 О   млого си "разбија" главу од овија мисли како да си отпочнем овуј причу од НИСУ- НИШ и од туј повесну причу- ЛАГУ. Теја да си напишем збор "историја" ама овај лаф моабет не је из туј књигу ТОРИ,она си је повест на једну нишку ЛАГУ каја ће ни збори од овој да се нај-малечки  син  ЗЕВСА < ДИОНИС родија баш у данашњи НИШ. Ете ,с'ѓ, како си па тој ,е дугачка је тој лага,ама ја си дођо до њум и саг ћу гу и на вас исписујем .
 Ајт у здравље газда Калчо и ти Сремче  немо се љутиш и ти си писаја сас наши зборови. На мене ми се чини овакве Лаге би и требале да се пишу сас тија зборови, чину ми се по близу сас тој време кад су ове Лаге постале ,па немо да се збавите с'с дошапњување ,дошапнејте ми јоште неку Лагу-Боже бесмртно биће куко што је ова, ама све ми се чини да овуј причу не мош' поклопи тако брго ни једна друга . Што ми је мило за овуј причу не мош' ни да пребрнеш преко главу ама, ја мога. Елем, све си поче од тој Трачко време,салте ја знадо да тој не било трачко ,толку РАШКО време  како се доликује и казује , сваки куј може да си пребрне тај реч у своја уста  казује гу како РАШКА, а не ТРАЧКА, "трачка" си је куде нас врска, " везица" за опанци од кожу, за  било што што се врзује-"везује, ама и је'но име не врзује сас оној СРБИ небески народ, СРБ БОЖЈИ СИН и поглете којо име, да не поверујете тој име је име на бога ЗЕВСА. пазете с'г  ЗЕВС кад га прочита од десну на леву страну доби си тај реч што куде нас је СВЕЗ, епа ,какав је тој с'вез збор што ме натера да си ви ги зборим овија  ЛАГЕ од ГРЧКУ МИТОЛОГИЈУ.Одма да ви дошанем ове лаге несу само та'а митологија ,оне су си и голема врска сас НИШ-НИСА такој се викаа наш град од крај НИСА,НАИСУС,НАИС , ама како зборише Келти-Селти... ВИЛИН ГРАД , Е к'ко тој град на виле,  с'ѓ ће све да видите ...

 Од кад сам пензионерка  радо истражујем по интернету и много тога прочитах  од те  2011-те г.  и тачног и нетачног. Наравно, у зависности од тога ко и за које сврхе је писао текстове  и  књиге . Све оно право једва да је избијало на "видело" .Овога момента ми прелетеше мисли ко ласте до свести да моје једно ухо и очи овде помно прате шта се год може,а друго ухо слуша Тв новости и смучи ми се чега све има. Побогу истребише нас смишљено ко тетребе и још се овде неко пита шта Ђаманго и њему слични објашњавају . С обзиром на ово наведено о читању и праћењу разних токова и прошлих и садашњих имам још један и најдивнији  извор за информисање ,што је то тако не знам,али то су космичке информације. На пример ,ево само последње да наведем. Читајући историјске текстове.често ме наведу мисли да конкретну реч прочитам с десна у лево и одмах знам да она има неко битно значење у говору Срба или, нашим старим говором. Тако је било и синоћ кад прочитах реч Зевс-Свез-прочитана реч с десна у лево ,питах се, на какву то везу наиђох, иако, знајући све оно о узимању и присвајању много чега нашег, не претпоставих одмах шта је у питању... Но,читајући тако наиђем на реч Дионис и ту застанем,аха и то прочитам овако Дио-син, да најмлађи Зевсов син у свом имену то јасно скрива,али то је нама остављена порука од наших старих Рашана,а не Трачана,јер ми можемо читати Рашани за разлику од неких који их прозваше Трачанима... елем Зевс је добио сина са земљанком Семелом принцезом ,ћерком тадашњег владара Рашана .Да скратим причу сина је сакрио од  своје љубоморне жене Хере и дао је да га доје иочувају Виле у Ниси скривајући се у пећини... Постојале су могућности да је то нека друга Ниса,али не то је наш Ниш.... ту је Дионис све о виновој лози и вину научио и касније ишао у Египат и Индију,подучавао друге о гајењу лозе и справљању вина. Као што се зна био је божанство винорадарства, вина....са тиме су дошле и Дионисијеве познате баханалије освему наведеном наишла сам написане трагове у књизи Богови Олимпа из Србије.. 
 Ево наиђох и на и овај текст преносим га у оригиналу 

 Niška kopija Fidijinog Zevsa - svetskog čuda antike

 Rekonstrukcija statue Zevsa iz Olimpije - Fidija (V vek pre nove ere)

 Sedam svetskih čuda starog sveta je skup arhitektonskih dela koje su stari Grci, naročito u helenističkoj epohi, smatrali vrhuncem ljudske kreativnosti i genijalnosti. Međutim, od ovih sedam čuda još samo kompleks Velikih piramida u Gizi i dan danas postoji.

 1. Artemidin hram (550. p. n. e.) u Efesu, Turska.
2. Velike piramide u Gizi u Egiptu
3. Viseći vrtovi iz Vavilona, čiji je tvorac Nebukodonosor II, oko 8. veka p. n. e.
4. Kolos sa Rodosa, skulptura Heliosa (292. p. n. e. — 280. p. n. e.)
5. Mauzolej iz Halikarnasa, u današnjem Bodrumu, Turska.
6. Statua Zevsa u Olimpiji (oko 457. p. n. e.)
7. Faros u Aleksandriji, svetionik napravljen 270. p. n. e. na ostrvu Faros blizu Aleksandrije.


 Statua Zevsa u Olimpiji je jedno od sedam svetskih čuda, posvećena je bogu Zevsu - vrhovnom bogu starih Grka u čiju čast su se održavale Olimpijske igre, a nalazila se na prostoru same Olimpije po kojoj su igre i dobile naziv. U vreme Olimpijskih igara prestajali su ratovi, a atlete iz Male Azije, Sirije, Egipta i Sicilije su dolazili da proslave Olimpijadu i obožavaju svog boga nad bogovima - Zevsa. Statua se nalazila u samom gradu Olimpiji, na zapadnoj obali današnje Grčke, oko 150 km zapadno od Atine.

 Računanje vremena kod starih Grka započinje 776. g.p.n.e. kada se veruje da je počelo i održavanje Olimpijskih igara. Ogromni Zevsov hram konstruisao je arhitekta Libon i on je izgrađen oko 450. g.p.n.e. Usled rastuće moći antičke Grčke, jednostavni hram u dorskom stilu delovao je isuviše obično, pa su bile potrebne krupne izmene na njemu. Rešenje je pronađeno u izgradnji ogromne statue. Atinski skulptor Fidija dobio je ovaj "sveti" zadatak. Tokom narednih godina, hram je privlačio posetioce i vernike iz celog sveta. U drugom veku p.n.e. izgrađena statua je uspešno renovirana, a u prvom veku p.n.e. rimski imperator Kaligula pokušao je da statuu prebaci u Rim - pokušaj je propao kada su se građevinske skele koje su podigli njegovi radnici urušile. Kada su Olimpijske igre zabranjene 391. g.n.e. po naredbi cara Teodosija I kao paganski običaj, naređeno je i da se Zevsov hram zatvori. Kasnije, Olimpiju su zadesili zemljotresi, odroni i poplave, a hram je oštećen i u požaru u petom veku n.e. Nešto pre toga, statua je prebačena u carsku palatu u Konstantinopolju, gde se nalazila sve dok nije uništena u velikom požaru 462. g.n.e. Neki istorščari tvrde da lik Hrista sa vizantijskih fresaka vodi poreklo od Fidijinog Zevsa.
Na mestu gde je nekada bio stari hram danas nema ničeg osim ostataka kamenja, temelja građevine i palih stubova.

 Fidija je izgradnju statue započeo oko 440 g.p.n.e. Nekoliko godina ranije, on je razvio tehniku izgradnje ogromnih statua od zlata i slonovače pomoću drvenog rama na koji su se postavljali komadi metala i slonovače, a zatim se skulptura prekrivala zlatom. Ova tehnika se zvala hrizelfantija. Fidijina radionica i danas postoji u Olimpiji i identična je po veličini i nalazi se na istom mestu kao i u vreme kada je postojao Zevsov hram. U njoj je Fidija vajao komade buduće statue koji bi zatim bili sklopljeni u celinu. Kada je statua završena, jedva da je mogla da stane unutar hrama. Strabo piše: "... Iako je hram sam po sebi veoma prostran, skulptora su kritikovali što nije poštovao zadate mere. Sedeća statua Zevsa je bila toliko velika da je njena glava dodirivala tavanicu." Po ovom opisu može se zaključiti da je impresivna veličina statue nju upravo i činila tako izvanrednom. Osnova statue bila je 6,5 m široka i 1 m visoka. Visina same statue je bila 13 m - kao današnja četvorospratnica. Statua je bila toliko visoka, da su posetioci više opisivali tron, nego Zevsa i njegovu skulpturu. Podnožje trona bilo je ukrašeno rezbarijama sfinge i figurama boginje Nike sa krilima, skulpturama grčkih bogova Apola, Artemide i Niobine dece, kao i mitskih bića. Na Zevsovoj glavi nalazio se venac od maslinovog šiblja. U njegovoj levoj ruci nalazio se skiptar sa orlom na vrhu, a u desnoj je držao krilatu boginju pobede Nike. Njegova odeća je bila ukrašena rezbarijama životinja i ljiljana. Telo, odnosno koža Zevsa je bila izradjena od ploča napravljenih od slonovače a koje su montirane na drvenu konstrukciju. Odeća i ostali detalji su bili od zlata i dragog kamenja. Rimska statua - Jupiter na prestolu- II vek (pronadjen u Nišu 1938.) U doba Rimljana su masovno pravljene bronzane kopije mnogih grčkih vajarskih dela. Antička remek dela vajarstva su često nama poznata samo preko literalnih opisa i rimskih kopija. Veoma mali broj kopija olimpijskog Zevsa tj. Jupitera (kao su ga zvali Rimljani) je sačuvan. Jedna od najlepših umanjenih kopija Fidijinog Zevsa je pronadjena u Nišu 1938. godine u koritu reke Nišave kod tvrdjavskog mosta. Danas se čuva u niškom Narodnom muzeju. Statua boga Jupitera\Zevsa je visine 25cm. Bog sedi na prestolu, obučen u dugačku haljinu prebačenu preko levog ramena, koja mu ostavlja obnažene grudi. Leva ruka je podignuta i drži skiptar koji je izgubljen, desna u krilu, sa poluotvorenom šakom u kojoj se nalazila verovatno boginja Nike raširenih krila. Noge su opuštene, u sandalama. Presto je u obliku tronožne stolice, spreda ukrašene stilizovanim palmetama, sa po jednom rozetom na krajevima. Lice boga je brižljivo modelovano, uokvireno gustom kosom i bradom sa kovrdžama. Anatomski detalji i muskulatura na grudima su blago naglašeni. Haljina sa bogatim naborima prati oblik nogu, ležerno se spušta preko ramena. Ova statua je nesumljivo proizvod atmosfere iz vremena vladavine cara Trajana (početak drugog veka) kada je kultura starih Grka iznova otkrivana, a posedovanje nekih grčkih skulptura ili barem kopija je bio znak otmenosti i društvenog prestiža.Zahvaljujući prefinjenom umetničkom ukusu stanovnika Naisa danas možemo steći predstavu o jednom od sedam svetskih čuda antike, o veličanstvenom spomeniku Zevsa iz Olimpije koji je stvorio genijalni Fidija.Posted by Vuk at 9:14 AM No comments.



                                   https://www.youtube.com/watch?v=jtgSN4OrZdE
   



   

Зевс и Симела












Dionisova pećina


    Niš je zahvaljujući lingvistima dobio nadimak "grad vila". Bugarski lingvista Dečev u svom rečniku tračkih imena zastupa mišljenje da je Naissus tračka reč. Dečev objašnjava reč Naissus pomocu indoevropskog korena snau = teći, odnosno srodnih oblika koji označavaju nimfe sa izvora, izvor ili tečnost. Ovu etimologiju prihvataju i drugi ugledni lingvisti. Opisano tumačenje je steklo veliku popularnost, te nimfe odnosno vile postaju simbol grada na Nišavi. Ko su bile vile iz Niša (Naissusa, Nisosa)? Slovenska predanja nam ne govore puno o tome. Ipak, u antičkim grčkim predanjima se pojavljuje legendarno mesto gotovo istog imena, Nisa. Legendarna Nisa je bila naseljena nimfama koje su nazvane Nisijade i koje su poznate po tome da su bile dadilje maloletnog boga Dionisa. Smatra se da su legendom o Nisi Grci pokušali da objasne njima strano ime uvezenog božanstva Dionisa. Protumačivši da ovo ime označava Boga iz Nise, dali su se u potragu za mestom njegovog porekla. Ipak, možda je zajedno sa kultom Dionisa, u Grčku uvezeno i predanje o Nisi. Bez obzira na poreklo ove legende, brojni su pokušaji da se Nisa locira.

Isihije Aleksandrijki, leksikograf iz V veka, daje pregled lokacija mitske Nise. Isihijevu listu čine: Arabija, Etiopija, Egipat, Vavilon, Crveno more, Trakija, Tesalija, Kilikija, Indija, Libija, Lidija, Makedonija, Naksos, Pangajos (mitsko ostrvo južno od Arabije) i Sirija. Dakle Nisa se prema grčkim autorima mogla nalaziti bilo gde u okviru njima poznatog sveta. Ipak, najraniji pomen Nise je u Ilijadi. Prema (takodje mitskom) pesniku Homeru, mitska Nisa se nalazi u ili oko Trakije. Ovo je u skladu sa verovatnim tračkim poreklom kulta boga Dionisa. Kako se Niš nalazi na zapadnim granicama antičke Trakije nije neosnovano proglasiti ga za potencijalnu lokaciju njegovog imenjaka iz legendi, Nise.

       https://youtu.be/TD5zbXREo4w?list=RDBm2Pn_8Oxww
Dionis

Šta znamo o Dionisu i njegovoj vezi sa Nisom? НИШОМ !


Dionis je nastao iz preljube. Dionisov otac je bio vrhovni bog Zevs a majka smrtnica Semela.

Rodio se u Tebi, mada se mestom njegovog rođenja smatraju i Naksos, Krit, Elida, Teos i Eleutera. Kad je trebalo da dođe na svet, ljubomorna Zevsova žena Hera odlučila je da ga ubije. Posetila je ljubavnicu svoga muža, Semelu, u liku stare dadilje i nagovorila je da zamoli Zevsa da joj se barem jednom pokaže u svoj svojoj moći i veličanstvenosti. Najviši bog je u svom samoljublju ispunio Semelinu želju i prikazao joj se u sjaju svojih munja, praćen tutnjavom gromova. Dogodilo se upravo ono što je Hera želela: jedna munja je zapalila tebansku kraljevsku palatu, a plamen je uhvatio i Semelu, koja je u smrtnom strahu rodila nedonošče. Ali, umešao se Zevs. Svoju ljubavnicu je, doduše, prepustio njenoj sudbini, ali je oko svog sina podigao zid gustog bršljana koji ga je sačuvao od plamena. Kad se vatra stišala, izvukao je dete iz skrovišta i zašio ga u svoju butinu da se do kraja razvije. Kad se Dionis "po drugi put rodio", Zevs ga je predao bogu Hermesu da brine o njemu.

Hermes nije bio oženjen, a kako je kao glasnik bogova neprekidno bio na putu, nije imao vremena da odgaja mladog Dionisa, pa ga je predao Semelinoj sestri Ini, ženi orhomenskog kralja Atamanta. Kad je Hera doznala da su Ina i Atamant prihvatili Dionisa, poslala je na Atamanta ludilo, ne bi li u nastupu besa ubio dečaka. Kralj je, međutim, poubijao samo svoju decu i ženu, jer se u poslednji čas umešao Hermes i Dionisa spasio od smrti. Odneo ga je u u gore pomenutu Nisu i poverio ga nimfama Nisijadama, koje su ga sakrile u duboku pećinu s ulazom zaraslim u vinovu lozu, i odgajale ga uprkos svim Herinim podvalama i zamkama. Tu je Dionis prvi put probao vino kojim je zatim opijao sebe, svoje starateljke i svoje pratioce silene i satire. Otud je Dionis doneo ljudima prve sadnice vinove loze. Dao ih je, u znak zahvalnosti za gostoljubivost, atinskom pastiru Ikariju i naučio ga da od grožđa napravi napitak, a sam je zatim Zevsovom voljom postao bog tog napitka. 

Kad je Dionis odrastao ljubomorna Hera ga je pogodila ludilom, koje ga je nagnalo da počne lutati raznim delovima sveta. U Frigiji boginja Cibela, u Grčkoj poznata kao Reja, izlečila ga je i naučila ga svetim obredima, te se uputio na putovanje po Aziji učeći ljude uzgoju i obrađivanju vinove loze. Najpoznatije od njegovih putovanja je ekspedicija u Indiju, za koju se tvrdi da je trajala nekoliko godina. Nakon trijumfalnog povratka počinje s objavljivanjem svog učenja po Grčkoj. No, nekoliko mu se knezova usprotivilo u tom pokušaju, strahujući da će njegova učenja dovesti sa sobom nerede i ludilo (kralj Pentej i Lierg)

Dionis se na Olimpu nalazi sa desne strane Zevsa i pridaju mu se mnogi epiteti: Megapenthes ("onaj od velike patnje"), Kissos ("bršljan"), Oinops ("vino")

Nisijade
Vratimo se Dionisovim dadiljama, Nisijadama. Iako postoje rаzličite verzije legendi u Nisijade se najčešće svrstavaju dve grupe nimfi: Hijade i Plejade.
U legendama se opisuje sedam Hijada, nimfi koje donose kišu: Ambrosija,Eudora,Fesila,
Koronida,Poliksa,Feja ,Diona
Sestre Hijada su bile Plejade kojih takodje ima sedam: Maja,Mereopa,Elektra,Tajgeta,Alkiona,Kelena,Steropa 
 Ovih četrnaest nimfi, Nisijada je živelo u Nisi. Kao nagradu što su odgajile njegovog sina Dionisa, Zevs ih je pretvorio u zvezde. I Hijade i Plejade se nalaze u sazveždju Bika. 

 Hijade čine glavu a Plejade rep Bika.Hijade su smatrane zvezdama koje donose kišu - u vreme njihovog pojavljivanja u novembru i maju mesecu počinje sezona kiša u Grčkoj.Plejade su, prema nekim mitovima donosile ambroziju bogovima iz zemalja na Zapadu, a tome odgovara i njihovo grčko ime „Peleiades“ ili golubice. Prema drugim tumačenjima, njihovo ime podiče od reči „Pleo“ ili ploviti, ploviti brodom, zbog toga što je njihov izlazak na nebeskom svodu, označavao povoljno vreme za plovidbu.Dionisova pećinaAko je Nisa Niš, gde se onda nalazi pećina u kojoj je po nadzorom nimfi odrastao mladi Dionis? U blizini grada Niša, u ataru sela Cerje, nalazi se pećina vanredne lepote koju meštani nazivaju Provalija a speleolozi Cerjanska pećina. Do sada je istraženo 6025 m hodnika, ali se pretpostavlja da je ovaj podzemni grad dugačak oko 20km. Cerjanska pećina je slično Diosnisovoj pećini imala skriveni ulaz koji je u dvadesetom veku proširen dinamitom. Ono što ovu pećinu čini posebnom i izdvaja je od ostalih jeste raznovrsnost i očuvanost morfoloških i hidroloških oblika, zatim raznovrsnost formi, veličina, boja i sastav pećinskog nakita u vidu stalaktita i stalagmita, helaktita, kitnjastih saliva, talasastih draperija, pećinskih korala, kristalnih cvetova, pećinskih prerasta... Monumentalnost pećinskih kanala i dvorana (neke od njih imaju dužinu veću od sto metara, širinu dvadeset do trideset i visinu četrdeset) posebno je zadivljujuća.U svakom slučaju veličanstveno ukrašena Cerjanska pećina predstavlja mesto gde su Dionis i njegove dadilje-nimfe mogle godinama da se kriju od besne i ljubomorne Here.Posted by Vuk at 11:02 AM 
 Па многи би се питали какве и сада ово има везе са Теслом , ...потиче од грчке речи ирис = дуга, јер цвет има више боја, или од грчког ерис = пролеће, јер је пролећни цвет. Име је у вези и са грчком богињом Ирида, која симболизује везу између неба и земље, богова и људи. Златокрила Ирида је глас богова и инаугурација дугог. Неки је сматрају женом зиме Зефира и Еросове мајке. У крчагу доноси воду облацима, а кад лети преко неба, њен шарени појас осликава се у виду дуге. Због тога је ирис карактер, симбол, или порука којом се божја воља преноси посвећеним
https://www.youtube.com/watch?v=LlPKt7qotPE хттп://ввв.тхеои.цом/Понтиос/Ирис.хтмл 















   
Више о Дионису  у оквиру овога линка http://www.opsteobrazovanje.in.rs/mitologija/grcka-mitologija/dionis/
Ајт  прочитајте прво овој
Дионис
је стари грчки бог плодности, вегетације, живота, вина и уживања. Био је син Зевса и Семела, богиње Тебе. Етимологија имена се изводи од речи Дио - ген. Зевса и Нусуса - реч за сина. У римској митологији он је представљен као Бахус (отуда назив бахалина- баханалије). Познат је и по другим називима, као што су Јахус или Загреј. Његов култ се веома развио у старој Грчкој, нарочито међу многобројним следбеници познатим као Менаде.

Долазак Диониса на свет је донекле чудан, чак и за грчку митологију, па изазива тешкоће у његову смештању унутар пантеона грчких богова. Његова мајка је Семела, кћерка Кодмуса, сина краља Феничана и брата Европе. Семела је смртница, људског је рода, док је отац Диониза Зевс, краљ богова.
Постоји неколико верзија приче о Дионисову доласку у постојање, но заједничка свима је његово поновно рађање (ускрснуће). То поновно рађање је и главни разлог његовог поштовања у религијским мистеријима - смрт и васкрсење су били елементи мистичког откривења.
Једна од прича о Дионису (из орфичких химна) говори како је Хера, Зевсова жена, љубоморна на дете које није било њено послала Титане да га растргну. Они су дете намамили играчкама и растргали га на комадиће, и готово целог појели пре него што их је Зевс успео растерати својом божанском грмљавином. Једини део који је спасен био је његово срце. Зевс је засадио срце у Семелову утроби, а Дионис је поново рођен.

Дионис Орги у Грчкој

Дионисове помахнитале и оргијастичку светковине никада нису потпуно прихваћене у старој Грчкој, а у неким градовима-државама (полисима) су биле забрањене. То је добро познати покушај Теабал Кинг Пенте да забрани обожавање Диониса. Краљ је, према предању, покушао да баци Диониса у тамницу, али су ланци спали са њега а затворска врата нису могла да се затворе. Дионис је онда обећао Пентеју да може лично да посматра тајне ритуалне на планини близу града, али само ако се преруши у жену. Краљ је одмах пристао, и прерушен у жену, посматрао је Менаде сакривен на дрвету. Али, Менаде су га ускоро откриле и у фанатичном лудилу помислиле да је лав, те су га растргле на комаде. Његова мајка Агава, која је била једна од водећих Менада, схвативши на своје ужацавање шта су учинили, напустила је Тебу и отишла у својевољно изгнанство.
У спису "О врлинама жена", Плутарх износи како су једаред у ноћном махнитању залутале тебске Тијаде и не знајући дошле у Амфиса, где су од умора и никако не долазећи к себи спустиле се на трг и заспале. У страху да им се што не догоди, јер је град због ратног стања био пун војника, Амфишанке похиташе на чаршију, стадоше у круг око заспалих Тијада и чуваху их тако докле год су спавале. А кад се пробудише, нађоше им се при руци, окрепиш их јелом и испратише их до границе.

Орион Дионис у Риму

Непокорни Дионис је задао Римљанима прилично невоља. Овај бог плодности, вина и уживања није био пригодно божанство ни за све Грке али су Римљани још више били узнемирени његовим оргијастичким светковинама. Римски сенат је 18. век. донесе оштар закон против блуднице и Дионисових следбеника и следбеника. Неколико хиљада људи је погубљено пре него што је култ Бахуса, бога вина, одбацио дате аспекте Диониса којима су се званичници успротивили. Овај пример илуструје процес комбиновања грчке и римске митологије у ИИ веку, стр. е.

Савремене интерпретације

Милош Ђурић, цењени српске хеленолог, порекло Дионисовог култа налази у осећању пролазности људске индивидуалне егзистенције. "Људски нараштаји пролазе незаустављиво и неповратно, а појединачно ломно људско биће, које се не задовољава тиме да буде само мехур на реци пролазности, налази непролазан живот у мистичко-екстатичком култу Диониса, бога природе која се непрестано подмлађује."
Главни циљ Дионисових оргија била је, дакле, екстаза, и у њој се верницима отварала нова област искуства, о којој они у свакодневној атмосфери свог ограниченог постојања ништа нису знали. То ново искуство није ништа друго него субјективан доживљај бесконачноси и апсолутности, и то осећање душа је даље развијала као уверење да је она божанске природе и да ће, после смрти, када се ослободи ускоће тела, засвагда живети божанским животом каквим је, за кратко време , живећи у екстази.
Чињеница да су Грци у своја вина додавали разне друге састојке навела је многе, укључујући Роберта Грејвса, на закључак како неки од тих састојака имају халуциногено дејство. То донекле потврђује и "чаробни напитак", тадашње зачињено вино, које се повезује с дионизијским ритуалима, за који се сматрада је садржавало отровни бршљан. Такође знамо да су шамани у тој области користили датуме и комаде.
Фридрих Ниче, на завршетку Сумрака богова, изражава се овако: "Тек у Дионисову мистеријама, у психологији диониског стања, избија основна чињеница хеленског инстинкта - његова воља за живот. Шта је Хелен рекла овим мистеријама? Већи живот, више повраћање живота; будућност је обећана и посвећена у прошлости; тријумфаторно Да за живот изнад смрти и мора. "
Савремени амерички песник Џим Морисон, трагови Ничеа, открива сугестивну моћ Дионизовог злата, што се огледа у многим његовим методама и поезији.
Литература
Милош Н. Ђурић, Историја хелешке етике
Артур Котерел и Рејчел Сторм, Свеобухватна енциклопедија митологије
линк <  Грчка митологија <http://xtratvision.forumxpress.net/t331-grcka-mitologija


http://www.vlasici.org.rs/fan-i-kosmogonijski-mit-tracana/   Fan ili FANES (Φάνης, genitiv Φάνητος) je Protogenos (prvorođeni, primordijalni bog) prokreacije u orfičkoj kosmogoniji. Pisani podaci o orfičkoj religiji datiraju od početka petog veka stare ere, pa sve do šestog veka nove, mada je veoma verovatno da je takva religija postojala i ranije. Fanes je prvi pokretač života, pokretačka snaga, koja stoji iza reprodukcije ranog kosmosa.  Verovalo se da se izlegao iz kosmičkog jajeta (primarne mešavine elemenata), kada se, stisnuto između Khronosa (Vreme) i Neizbežnosti (Ananke), koji su bili u obličju zmije, podelilo na svoje sastavne delove, Urana (Ouranos, Nebo) i Gaiu (Zemlju) a iz njegovog središta se izlegao Fanes. Upravo on je bio prvi kralj univerzuma, koji je kasnije predao svoj kraljevski skiptar svojoj kćeri Nikti (Nyx, Noć), koja ga je potom predala svom sinu Uranu. Od njega ga je najpre oteo Kronos[2], a potom Zevs, postavši tako vrhovni vladar kosmosa. Neki kažu da je Zevs progutao Fana, kako bi stekao prvobitnu kosmičku  moć i raspodelio je novoj generaciji bogova, Olimpijcima, kojima je gospodario.

Orfičari najčešće izjednačuju Fana sa starijim Erosom (Seksualna želja) iz Hesiodove Teogonije. Mit je ispričan u nekoliko varijanti. Fan je takođe u sebe inkorporirao aspekte drugih primordijalnih bića, opisanih od strane različitih antičkih pisaca, uključujući Thesis, Phusis, Ophiona, Hronosa i Ananke. Phanes se takođe pojavljuje u obličju Metide (Metis ili Thesis ili Themis[3], stvaranje, kreacija), boginje koju je progutao Zevs, ili Tetide (Tethis), one koja neguje sve. Ipak, ova božanstava su u najvećem delu grčke literature daleko udaljena od koncepta bogova-kreatora.

Fan (Fanes) je opisan kao divno, zlatokrilo hermafroditsko božanstvo, obavijeno zmijom. Pesnici ga opisuju kao bestelesno biće, nevidljivo čak i očima bogova. Njegovo ime znači “osvetliti” ili “učiniti da se pojavi” od grčkih glagola phanaô[4] i phainô. Ime je, dakle, grčko, bez obzira što samo božanstvo nije grčko. Orfička tradicija se jasno pripisuje Tračanima, narodu koji je živeo u prvom susedstvu Grka. Ako se to ime shvati kao jedan atribut (“onaj koji osvetljava” ili “onaj koji sve čini vidljivim”), postaje jasno da je pravo ime božanstva možda nepoznato, ili tabuisano, ili je postojalo više njegovih imena pod kojima je bilo poznato u različitim (tračkim) plemenima, umesto kojih se koristio zajednički atribut.



Šta kažu enciklopedije?

FANES (Phanês); mistično božanstvo u sistemu orfičara, takođe nazvano Eros, Erikepaj, Metis i Protogonus. Kažu da se izlegao iz mističnog kosmičkog jajeta, da je bio otac svih bogova i da je bio stvoritelj ljudi.

Izvor: Rečnik grčkih i rimskih biografija i mitologije,  William Smith

Šta kažu orfički spisi?

Orfika, Theogonija, Fragment 54 (Damascius[5]):

“ U početku beše samo Hydros (Voda), on (Orfej) kaže i Blato, od čega je Gaia (Zemlja) očvrsnula: on postavlja to dvoje, kao prve principe, Vodu i Zemlju. . . Onu jednu, pre njih, (Thesis), on ostavlja neizraženu, to njegovo ćutanje bi bilo nagoveštaj njene neopisive prirode. Taj treći princip, posle ona prva dva, iznedren je od ovo dvoje – Gee (Zemlje) i Hydrosa (Vode), to beše Zmija (Zmaj), sa još dve dodatne glave, koje su izrasle na njemu, bika i lava, i lika boga u sredini. Imalo je krila na ramenima, njegovo ime je bilo Khronos (Vreme koje ne stari), a zvalo se i Herakle[6]. Tako ujedinjeno, bilo je Ananke (Neizbežnost, Prinuda), biće iste prirode, ili Adrastea, bestelesno, ruku ispruženih kroz ceo kosmos, dotičući njegove najudaljenije delove. Mislim da to stoji za treći princip, koji je zauzimao mesto esencijalnog, samo on (Orfej) ga je načinio biseksualnim (kao Fana), da označi univerzalni uzrok razmnožavanja.  I ja pretpostavljam, da je teologija (orfičkih) obrednih pesama odbacila ona dva prva principa (zajedno sa onim jednim pre ta dva, koje je ostavljeno neizgovoreno). (Ovo bi značilo da su orfičari odbacili koncepte Thesis, Khronosa i Ananke) i počeli od tog trećeg principa (Fanesa), koji je došao posle ta dva, jer je bio prvi koji se mogao izraziti i biti prihvatljiv ljudskim ušima. Zato je veliki Khronos (Vreme koje ne stari), koga nalazimo u tim pesmama, otac Aithera (Etera) i Haosa. Svakako, i u ovakvoj teologiji, taj Khronos (Vreme), zmija ima svoje potomstvo, troje na broju: vlažni Aither (Svetlost), bezgranični Khaos (Vazduh) i kao treće, magloviti Erebos (Tama). . . Među njima, kaže on, Khronos (Vreme) je stvorio jedno jaje – ta tradicija smatra da je ono bilo generisano od strane Khronosa, a rođeno “među” njima, zato što je to oblik u kome je treća shvatljiva trijada stvorena (Protogonos, Fan). Kakva je onda ta trijada? To jaje, dijada dvostruke prirode unutar njega (muške i ženske) i mnoštvo različitih semena između; i treće, jedan bestelesni bog sa zlatnim krilima na ramenima, bičjih glava koje rastu iz njegovih strana, a na njegovoj glavi džinovska zmija, prikazujući izgled svih vrsta životinjskih oblika… I taj treći bog treće trijade se slavi kao Protogonos (Prvorođeni, Fan)a zove se i Zevs, red svih stvari i celog sveta, zbog čega se zove i Pan (Sve). Toliko donosi ta druga geneologija, što se tiče shvatljivih principa.”Orfika, Teogonija, fragment 57 (od Atenogore[7]):“Khronos (Vreme) . . . [koji se takođe zove] Herakle, stvorio je ogromno jaje, koje se, s obzirom da je bilo puno, snagom onog ko ga je iznedrio, slomilo nadvoje od trenja. Njegova kruna postade Ouranos (Nebo), a ono što potonu naniže Gaia (Zemlja). Tada se takođe izleže i jedan bestelesni bog (Protogenes – Phanes)”(Atenagora posle ovoga ne priča više o Fanu, već opisuje rođenje Storukih, Kiklopa i Titana, kastriranje Cronosa (Saturna) i t.d.)Orfika, Teogonija, fragmenti 101 – 102 (od Proklusa[8]) :“(Fan) je predao svoj izuzetni skiptar (oznaku vladara univerzuma) u ruke boginji Nikti (Nyx, Noć), da ona drži kraljevstvo… (Nikta), držeći u rukama slavni skiptar Erikepaja (Fanesa).”Orphika, Teogonija, fragmenti (iz Derveni Papirusa[9], 5. vek p.n.e.) :“Zevs je, kada je njegov otac prorekao da će vladavinu iz njegovih ruku oteti neki slavni demon….. boga Fana, koji se prvi izlegao iz Etera…”“Kronos, koji je izvršio moćan podvig nad Uranom (Ouranos, Nebo), sinom Nikte (Nyx, Noć), koji je postao kralj pre svih; posle njega, to beše ponovo Kronos, a onda Zevs, onaj koji planira. Zevs je, kada je čuo proročanstvo svoga oca, uzeo silu u svoje ruke i sjajni daimon, časni (Phanes) beše progutan, onaj koji je prvi ponikao iz Etera (Aiter).”“Tako je Zevs progutao prvorođenog kralja Fana (Phanes), časnog. I u njemu, svi besmrtnici su postali jedno, blagosloveni bogovi i boginje i reke i ljupki izvori i sve drugo što postoji: on je postao jedini.”Orfika, Himne, fragment 66 (autor nepoznat) :“Veliki Khronos je načinio od božanskog Etera jedno svetlo, belo jaje (svetsko jaje, iz koga su se rodili Uran, Gaia i Fan).”Orfika, Himne[10], fragment 167 (autor nepoznat):“I tada je (Zevs), progutavši Erikepaja Prvorođenog (Fana), imao tela svih stvari u svom trbuhu, on pomeša u svoje sopstvene udove snagu i moć toga boga. Zbog toga je, zajedno sa njim, sve ponovo došlo u unutrašnjost Zevsa, prostrani vazduh i visoka veličanstvenost neba, nepresušno more i zemaljski slavni presto, ogromni Okean i najniži Tartar ispod Zemlje, reke i bezgranično more i sve drugo, a svi besmrtnici, blagosloveni bogovi i boginje, sve što je postojalo ili će postati kasnije sada je bilo jedno i raslo je zajedno u trbuhu Zevsa[11]. Nakon što ih je tako sve sakrio, ponovo ih je u srećnu svetlost iz svog svetog srca nosio, čineći moćna dela.”Orfika, Epikur, fragment (od Epifaniusa[12]) :“I on (Epikur[13]) kaže da je svet počeo u obliku jednog jajeta, te da je Vetar (Khronos, Vreme) uz Ananke (Neizbežnost), činio jedno dvojstvo, koje je okruživalo to jaje u obliku zmije, kao venac ili pojas, stežući ga. Što je većom snagom stezalo to jaje, ono se podelilo na dve hemisfere (Uran i Gaja, Nebo i Zemlja).”Orfika, Argonautika[14] (autor nepoznat)“Prvo su iz Haosa proistekli Ananke (Neizbežnost) i Kronos (Vreme), koji su, među svojim zmijolikim vijugama stvorili Eter (Svetlost) i dvopolnog, sa dva lica, slavnog Erosa, prvorođenog, oca Nikte (Noć), koga su kasniji ljudi nazvali Fan, jer je on bio prvi koji se manifestovao.”Ovidije, Metamorfoze, 1. 1 ff (Rimski ep, kraj stare i početak nove ere):“Beše zemlja u moru i sve-pokrivajuće nebo ne beše stvoreno, u celom svetu izgled prirode isti, sve beše jedno, dobro imenovano kao Haos, sirova i nepodeljena masa, ništa do beživotne gomile, sa zaraćenim, semenima nesrećno sastavljenih elemenata, pritusnutih zajedno. Ne beše još Titana (Heliosa, Sunca) da prosipa svoju svetlost nad svetom, niti rastuće Febe (Selena, Mesec) ni njenog luka, niti je okolni vazduh okruživao Zemlju, koja sama balansira u istom položaju, niti su Amfitritine ruke (mora) grlile daleke granice zemlje. Iako su bili stvoreni i zemlja i mora i vazduh, ne beše stopala da hodaju zemljom, ni jedno stvorenje nije plivalo u moru, vazduh je bio bez svetlosti. Ništa nije držalo svoj oblik, svi predmeti su bili u suprotnosti, jer se u jednoj masi hladna suština borila sa vrelom, vlažna sa suvom, tvrdo sa mekim, lake stvari sa teškim.Ovu neslogu je, sa blagoslovom prirode, razrešio jedan bog, koji je odvojio zemlju od neba i mora od zemlje, od gušćih isparenja izdvojio etersko nebo; i svako od toga, od slepe gomile izdvojeno i oslobođeno, pričvrstio na svoje mesto u odgovarajućem miru i skladu. One strašne, bestežinske sile nebeskog svoda vinule su se naviše, zahtevajući najviše oblasti; sledeći je na svoje mesto došao vazduh u svojoj lakoći; gušća zemlja sa svojim krupnijim elementima, sišla je dole, opterećena svojom težinom; najniže i na kraju, sišle su vode, okružujući čvrstu loptu. Tako je bog, koji god to bio, doveo prvobitnu materiku u oblik i propisao njenih nekoliko delova. Onda je, kao prvo, načinio Zemlju jednakom sa svake strane, zaokružio je u moćan disk, a onda naredio moru da se rasprostre i podigne pod užurbnanim vetrovima i obavije obale zaokružene Zemlje. Onda je načinio izvore, beskrajne močvare i jezera i reke obrubljene krivudavim obalama, da teku, koje na njihovim različitim putešestvijima po nekad upije Zemlja, po nekad stignu do mora i u širokom opsegu, umesto uskih granica, sa novostečenom slobodom udaraju u njegove obale. Naredio je ravnicama da se rasprostru široko i da se spuste, vrletnim planinama da porastu, šumskom drveću da se obuče lišćem; i kao što nebeski svod ima svojih pet delova, dva levo i dva desno, dok onaj u sredini, kao peti, najvrelije gori, sa istim brojem je božansko proviđenje parcelisalo i Zemlju dole. Tu oblast u sredini, u kojoj se ne može disati, proglasio je za svoju; dve leže obučene u duboki sneg; onim dvema između data je umerena klima, u kojoj se hladnoća i toplota skladno smenjuju. Vazduh je visoko iznad njih, teži od nebeskog onoliko koliko je teža zemlja od vode. Tamo je naredio da odu magle, tamo oblaci da imaju svoj dom, i grom, koji potresa srca ljudi i svetleće munje, koje sevaju kroz ledene oluje. Taj stvoritelj sveta nije dozvolio vetrovima potpunu slobodu na nebu; čak i kada je tako, svaki u odvojenoj oblasti vlada svojim udarima u svojim čvrstim granicama, gde skoro može da pocepa svet na delove, tako je moćan udar njegovog brata… Tek što su tako sve stvari stavljene u svoje tačno određene granice, kada su zvezde, dugo sahranjene u slepoj tami, preko celog neba, kao ukrašenog šljokicama, počele da sijaju; i kako nijednom delu niti mestu nebi nedostajali odgovarajući oblici života, od nebeskog pokrivača je načinio dom bogova i boginja i blistavih sazvežđa; u more je stavio svetlucave ribe da plivaju; zemlja je primila zveri, vetroviti vazduh – ptice. Jedno svetije biće, višeg uma, odgovarajući gospodar svega, još uvek je nedostajalo. Onda su načinjeni ljudi, možda od božanskog semena, koje je stvorio veliki Origo Mundi[15] (kreator sveta, možda Fan), tako da se nađe bolji svet, možda novostvorena Zemlja, upravo odvojena od eterskih nebesa, kako bi se zadržalo nešto suštine od srodnosti Zemlje i Neba, koju je Japetov sin (Prometej) uobličio, pomešavši je sa vodom, po ugledu na bogove koji vladaju svetom.”ORFIČKA HIMNA FANUOrphika; Himna br. 6, Protogonusu (autor nepoznat):“Protogonosu (ili Fanu), ponuda mirisne mirte: O moćni Protogonese (Prvorođeni), poslušaj moju molitvu, ti dvostruki, rođen iz jajeta, koji lutaš vazduhom; ti koji ričeš kao bik, neka su slavna tvoja zlatna krila, od koga rase bogova i smrtnika proistekoše. Erikepaje, proslavljene moći, svuda rasprostiruća divoto čiste i svete svetlosti; od kada si, Fane, nazvan slavom nebesa, na krilima preko sveta letiš. O Priepose, tamnooka divoto, tebi pevam, ti genijalni, sverazboriti, večno blagosloveni kralju! Srećom i milosrđem neka sijaju ovi božanski obredi i praznik posvećenja.”HERMES se maskira kao FANES (Nonnus[16], Dioniziaka 9. 136 ff :“Ona (Hera) bi uništila Zevsovog sina (još uvek bebu, o kojoj se starala Ino, Semelina sestra). Ali, Hermes ga je uzeo i poneo do pošumljene padine, na kojoj je obitavala Kibela. Hera je hitro stavila na svoje noge brze cipele, brzo se krećući sa visokog neba. Ali, on je bio ispred nje i preuzeo je večni lik prvorođenog Fana (Phanes). Hera, iz poštovanja prema najdrevnijem od svih bogova, napravi mu mesta i pokloni se pred sjajem lažnoga lica, ne prepoznavši pozajmljeni oblik kao prevaru. Tako je Hermes prešao preko planine bržim korakom nego što beše njen, noseći rogato dete, umotano u naručju, i dao ga je Rei (Rhea). Skinuo je sa sebe veličanstveno obličje samorođenog Fana (Phanes) i ponovo uzeo svoje sopstveno, ostavljajući Bakkhosa da po drugi put poraste, u majčinskoj nezi.”Prema Apoloniju sa Rodosa i njegovom delu “Argonautika”, pre nego što su olimpijski bogovi zauzeli tu svetu planinu, njome su vladali titani, Eurinoma i Ofion (Ὀφίων, Zmija, Zmaj). Oni se mogu izjednačiti sa Ananke (Neizbežnošću) i Khronosom (Vremenom, koji se drugačije zove Aion). Fan(es) bi bio treći element koji se izlegao iz kosmičkog jajeta.Gotovo da je lako zamisliti ljusku kosmičkog jajeta, obavijenu dvostrukom zmijom (Khronos i Ananke ili Ofion i Eurinoma) a iz jajeta se izleže Phanes, koga još zovu i Protogenes ili Erikepaj a ponegde i Metis (Misao) ili Themis (božanski Zakon) ili Thetis ili Thesis. Kosmogonija, naravno, teče dalje: kada Zevs bude osvojio Ollimp, baciće Eurinomu i Ofiona u Okean.Mit dalje kaže da je Metida (Metis, ženski aspekt Fanesa, često nazvan i Temida ili Temis) postao Zevsova supruga i mudra savetnica, sve dok nije prorečeno da će ona roditi dete, koje će možda nadmašiti Zevsa. Čuvši proročanstvo, Zevs je progutao Metidu, ali prekasno: ona je već začela Atinu, dalja priča je sasvim poznata…Metidi (ili Temidi) je prvobitno pripadalo proročište u Dodoni, koje je kasnije preuzeo Zevs, a veoma verovatno i proročište u Delfima, kasnije preuzeto od Apolona.Ali, postoji i druga varijanta mita: Zevs je progutao i muški aspekt Phanesa, Erikepaja (ili Protogonosa), kako bi stekao njegov sjaj i njegovu moć i kako bi ujedinio Olimpijske bogove, povrativši ih u prvobitno JEDNO, zbog čega su oni istovremeno i prvobitno JEDNO i mnoštvo. Ni taj njegov akt nije bio sasvim uspešan: Reinkarnirao se kao Dionis. Iz klasičnog grčkog mita je poznato da je Dionis umro i rodio se ponovo. Njegova druga majka je Semela, čije se poreklo ponovo vezuje za Tračane, a ime sa slovenskom rečju “zemlja”.Za Fan(es)a je jasno rečeno da je DVOPOLAN, da ima svoj muški i ženski aspekt. Ako je ovo tačno, onda bi morala postojati bar jedna likovna predstava nekog tračkog zlatnog, dvolikog božanstva. Naravno, postoji:trački dvoglavi    Da li je ovo Fanes? Zlatni privezak, nađen na teritoriji današnje Bugarske, kod Šumena, datiran na 3. ili 4. vek pre nove ere. U literaturi je opisan kao “janiformni privezak”. Sličnost sa dvoglavim Janusom je nesporna, ali protiv ovakve identifikacije govori vreme nastanka artefakta, koje svakako prethodi rimskom osvajanju Trakije.Tako postaje jasno da je Fanes začetnik jedne loze bogova: njegovi potomci su dve veoma značajne figure u grčkom panteonu, Atina, koja gospodari umom, veštinama, inteligencijom i ratom i Dionis, koji personifikuje iracionalne snage, koje gospodare i bogovima i ljudima. Na jedan, vešto skriveni način, saopšteno je da je Fan zapravo odgovoran za sve aspekte ljudske psihologije, one svesne i racionalne, koje promoviše Atina, i one nesvesne, iracionalne, nagonske, intuitivne, kojima gospodari Dionis. Treći njegov potomak je Nikta (božanska Noć, koju različiti izvori proglašavaju njegovim ženskim aspektom, njegovom majkom ili kćerkom), boginja, istovremeno i divna i strašna, od koje zazire i sam Zevs. Ona reprezentuje ono što se ne može pojmiti, od kog nastaje strah, i danas poznat kao strah od nestrukturisane realnosti, horor vacui.Orfičke himne kažu da je Fanes sama svetlost, možda dan, jer je njegova majka, supruga ili kćerka Nikta (Noć). Ali, možda on i nije dan, može biti da predstavlja baš svetlost, jer svetlost uvek dolazi sa neba… Nyx tako prestaje da bude njegova suprotnost, već postaje njegov alter – ego. Možda upravo zato, Phanes njoj predaje skiptar moći. Ako je Phanes dnevna svetlost, onda oni, jedno drugom, naizmenično predaju taj skiptar, pre nego što ga Nikta konačno preda svom sinu Ouranosu (Uranu, Nebu).Retke su vizuelne predstave jasno označene kao Fanes.Phanes, ModenaReljef iz Modene, na kome je prikazan Fan, u kosmičkom jajetu, sa krugom Zodiaka (rimska kopija starijeg originala, koji je izgubljen). Na njegovim grudima jasno se vidi glava lava, bika i jarca, čime božanstvo postaje antropo-teriomorfno, kvadricefalno, što sugeriše šamanske elemente u njegovom kultuFan je prikazan kao mladić, obavijen zmijom, oko koga su simboli dvanaest sazvežđa Zodijaka. Upravo ovi znaci Zodijaka ga dovode u vezu sa nebom i nebeskim telima. Zmija, koja ga obavija, a koja je po pravilu simbol vatre, ukazuje na nekakvu njegovu vatrenu prirodu, a kako je i sama vatra izvor svetlosti, čini se da je svetlosna priroda Fana sasvim izvesna. Za svaku sigurnost, božanstvo u desnoj ruci drži snop zraka svetlosti, dok u levoj drži štap (možda gnomon). Sazvežđa Zodijaka osnažuju vezu Fana i Nikte (Noć) i njenim sinom Ouranosom (Nebom) ali i sugerišu vezu sa nebeskim telima, jer se nebeska tela (svetlila) po pravilu posmatraju noću. Ako je suština Fanesa svetlost, onda bi ta svetlost mogla da bude svetlost nebeskih tela.Na ovoj istoj predstavi Fana (Phanes) vide se i njegova zlatna krila, kao i još tri dodatne glave na njegovim grudima: lavlja, bičja i ovnujska. Ove dodatne glave bi lako mogle da predstavljaju istoimena sazvežđa (Leo, Taurus, Aries), dok bi zmija mogla da predstavlja i sazvežđe Hydra.Ako bi se ovoj predstavi Phanesa moglo prigovoriti da je suviše nova da bi sasvim adekvatno predstavljala ovo božanstvo, treba predstaviti i neku stariju. Naravno, napraviti realističnu vizuelnu predstavu bestelesnog božanstva, ili onog ko je otelotvorenje svetlosti je veoma teško.Phanes VarnaNa slici je par naušnica, pronađenih kod Varne u Bugarskoj, datiranih na 5. ili 6. vek stare ere. Shvaćene su kao predstava Nike, grčke boginje pobede, jer je Nike jedina poznata grčka krilata boginja. Ali, kada se bolje pogleda, to ne može da bude Nike, jer ima odlike solarnog božanstva i nema ženske polne karakteristike, nema lovorov venac u levoj ruci (bitna ikonografska odlika Nike) što se lako može videti na uveličanoj sliciNaušnicaZlatno krilato biće NEMA dojke, ispod kratke draperije na trupu proviruje muški polni ud. U desnoj ruci drži riton sa glavom jelena, u levoj zlatni disk, možda tanjir (slični su nađeni u Bugarskoj, u prirodnoj veličini i jasno je potvrđeno da su trački). Biće sa fotografije izgleda kao apoteoza svetlosti. Rozeta iznad glave sugeriše kosmičko jaje, simbolika jelena je jasno solarna, kao i zlatni disk. Da li je to Fan? Da li jedna od naušnica prikazuje njegov muški aspekt a druga ženski?Ipak, tumačenje vizuelne predstave sa prethodnih skika nije sasvim sigurno, jer na njima može biti predstavljeno i neko tračko solarno božanstvo. Ako bismo bolje pogledali rozete na zlatnim tračkim naušnicama i pobrojali ukrase na njima, videli bismo da na obe postoji po šest dvostrukih spirala, dakle, ukupno po dvanaest spirala i po isto toliko ukrasnih okruglih pločica, što se može dovesti u vezu sa dvanaest meseci solarne godine ili sa dvanaest znakova Zodiaka. To govori u prilog da su na naušnicama prikazana božanstva vezana za Sunce i kalendare. Takva funkcija odgovara i Fanu i Solarnom božanstvu. U prilog pretpostavke da je to ipak Fan, govori njegova dvojnost, lepo izražena kroz PAR naušnica, ali nema njegovog imena. Pažljiva potraga za sličnim artefaktima donosi još nekoliko pari sličnih naušnica, koje su po pravilu nalažene na prostoru od Balkana, preko Male Azije do Egipta, a čuvaju se u različitim svetskim muzejima, registrovane kao naušnice tipa “Eros”. Pošto je Fan isto što i “Stariji Eros”, to donosi dobru potvrdu našoj identifikaciji. Evo još jednog para, koji se čuva u Metropoliten galeriji u Nju Jorku.Eros earingsZapaža se i izvesna evolucija u izradi ovih naušnica: one novije prikazuju Erosa kao dečaka, u skladu sa grčkim mitom. Na oba prikazana para, predstava Erosa (Fana) apsolutno odgovara onoj orfičkoj. Grci su ovakav nakit smatrali “dekadentno varvarskim”.Kolikogod “Eros” naušnice odgovarale predstavi Fana, ipak nisu dovoljne za bolje razumevanje ovog božanstva. Zato, treba potražiti još neku njegovu likovnu predstavu. Fana je moguće predstaviti i simbolima, naročito ako uz simbole stoji i njegovo ime.phanes_coinSlika prikazuje novčić, jedan od najstarijih ikada iskovanih, na kome jasno, grčkim slovima (čitanim s desna na levo) piše „Fanes“ (Φάνης). Ispod natpisa je jelen koji pase. Novčić je nađen u temeljima Artemidinog hrama u Efesu (današnja Turska), datiran je na polovinu sedmog veka pre nove ere, što znači da je stariji od Herodota, a približni savremenik Homera.Postoji još jedan sličan novčić, bolje očuvan, čuva se u Muzeju u Izraelu:Phanes coin 2Ova dva novčića su veoma slična, ali je ipak jasno da za njihovu izradu nije upotrebljen isti čekić. Iz iste serije, postoji još jedan:Phanes emi seimaNatpis na novčiću je pročitan kao “Phanos emi Seima”, što se prevodi kao “ja sam znak Fanesa” ili “ja sam znak svetlosti”. Da li je sada moguće izbeći asocijaciju na onaj zlatni riton sa glavom jelena, koji je malo pre prikazan u rukama figure na zlatnoj tračkoj naušnici? Simbolika jelena je izrazito solarna, pogotovu kada se predstava ove životinje nađe zajedno sa kružnom formacijom. Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju da jelen simboliše dugodnevicu (letnji solsticij), dan najveće moći Sunca. U slučaju ovih novčića, ulogu te kružne formacije ima grčko slovo Φ. Slične predstave se nalaze već krajem neolita i početkom bronzanog doba[17], pripisuje im se kalendarski značaj, mada se može dokazivati da su jeleni i ranije imali veliki kultni značaj, jer se mogu videti na pećinskim crtežima iz paleolita, dok se ostaci lobanja jelena sa rogovima nalaze i u nalazištima iz mezolita, kao što su Lepenski vir ili Star Carr u Britaniji, na ovom poslednjem jelenske lobanje su obrađene kao maske.Zato se nameće potreba da se ovi rani novčići bolje pogledaju, iako još uvek nije poznato ko ih je kovao i zašto. Znajući da su datirani na kraj sedmog veka p.n.e (oko 620.god. p.n.e, dakle pre svih pisanih tragova o Fanu, na njima se njegovo ime prvi put pominje), te da su napravljeni od elektruma, (legure srebra i zlata, u tačno određenom odnosu), a nađeni u Maloj Aziji, dobro bi bilo pogledati celu kolekciju i razmotriti istorijski kontekst tog vremena.Znajući da je orfički mit tesno vezan sa etnosom Tračana, te da je ovaj narod imao svoje koloniste i u Maloj Aziji (Lidiji), postaje jasno da je Phanes imao svoj značaj na dva kontinenta.Phanes lavNe treba zaborativi da je Phanes imao i jednu lavlju glavu…Phanes coin 4…i ovnujsku…Phanes coin 3…da je rikao kao bik (dakle, imao i takvu glavu)Ova poslednja predstava na novčiću jasno pokazuje da se radi o znaku Zodijaka, jer je još Ovidije , u svom delu „Fasti“, jasno rekao da se na nebu vidi „samo polovina tog bića (bika)“, što je na ovom novčiću sasvim jasno. Ako se sve ovo uporedi sa predstavom Fanesa iz drugog veka nove ere, na kojoj je prikazan okružen sazvežđima Zodijaka, postaje jasnija priroda samog božanstva, kao i mogućnost da je cela kolekcija prastarih novčića, nađenih u temeljima Artemidinog hrama u Efesu, posvećena ovom božanstvu. U prilog toj pretpostavci govori još nekoliko novčića iz Izraelskog muzeja u Jerusalimu. Božanstvo je u jasnoj vezi sa vremenom (Khronos), Suncem i kalendarom.Phanes coin 5Riba ili delfin: oba morska stvorenja imaju svoje predstavnike među zvezdama (sazvežđe Pisces i Delphinus, ovo drugo je imalo veliki značaj za pomorce, jer je njegov akronihalni zalazak najavljivao početak sezone plovidbe)Phanes coin 6Škorpija (sazvežđe Scorpio)Prema istoriji, u periodu kada su ovi novčići kovani, Malom Azijom je vladala dinastija Mermnada, koju je osnovao izvesni kralj Gig.Ime ovog kralja je takođe ušlo u Grčke mitove: Gaia (Zemlja) i Ouranos (Nebo), imali su porod od tri titana (neki ih ubrajaju u „storuke“), po imenu Brijarej, Gig i Kot. Smatralo se da su od Brijareja nastali Makedonci (verovatno mešavina Tračana i Pelazga), od Kota Kotiđani (tračko pleme, koje je slavilo svoju boginju Kotis, po kojoj su se nazvali kasniji trački odriski kraljevi), dok je Gig smatran praocem tračkih plemena Male Azije. (Ovde se jasno zapaža da je mitski praotac Lidijskih Tračana nije bio bog, kao što je uobičajeno, nego titan) Novčići nisu kovani baš u vreme kralja Giga, već oko pola veka kasnije, u vreme nekog od njegovih naslednika. Poznati lidijski kralj Krez (595 – c. 546 god. stare ere) vladao je dvadesetak godina nakon kovanja ovih novčića. Krez je bio poznat kao veoma bogat čovek, nije nemoguće da su baš ti novčići, koji je kovao njegov predak, postavili osnovu tom bogatstvu. Ostao je upamćen kao vladar koji je kovao prve zlatnike, koji su prema svom izgledu bili veoma slični kao novčići sa Fanom.British_Museum_gold_coin_of_CroesusNa ovom novčiću iz doba Kreza, koji se čuva u Britanskom muzeju, prikazani su bik i lav. Obe životinje se mogu dovesti u vezu sa Fanom, jer je božanstvo na svom telu imalo i bičju i lavlju glavu. Bik simboliše proleće (kao sazvežđe Taurus), lav simboliše leto (Leo), jarac simboliše zimu (Capricornus), škorpija (Scorpio) jesen.Pobeda Zevsa nad titanima, poznata iz grčke mitologije, sugeriše uspostavljanje hegemonije Grka nad stanovništvom u njihovom susedstvu. Podatak da mu je, pri sukobu sa titanima pomogao Brijarej (hrabri, storuki), sugeriše plemenski savez sa makedonskim Pelazgima (ili Tračanima), mada o tome nema istorijskih dokaza. Proterivanje titana u Had od strane Kronosa a potom i od strane Zevsa, sugeriše nametanje grčke religije pobeđenom stanovništvu. Jedini titan, koji je dugo zadržao svoju istaknutu poziciju u grčkom panteonu je Helios, titan Sunca, mada je i njegove funkcije postepeno preuzeo Apolon, uzevši ime Heliosa kao jednu od svojih titula. Fanes nije bio proteran u Had kao ostali titani, već progutan od strane Zevsa, kako u svom ženskom liku Metide (ili Temide), tako i u svom muškom liku (Erikepaj, Protogonos), što ističe njegovu važnost među titanima (Kako prognati božansku svetlost u Had?). Podatak da to gutanje nije bilo sasvim uspešno, te da se Metida (ili Temida) reinkarnirala kroz Atinu a Erikepaj (ili Fan) kroz Dionisa-Zagreja, sugeriše da se religija zasnovana na Phanesu nije mogla suzbiti, već je inkorporirana u religiju Grka, donevši izvestan stepen religijskog sinkretizma. Ako je Dionis po svojoj suštini jedan aspekt Fan(es)a, onda je jasno kako je Hermes mogao preuzeti sjajno obličje Fanovo dok je nosio Dionisa u sigurnost, prevarivši Heru, u mitu koji nam je sačuvao Nonnus: on je u svom naručju već nosio to božanstvo i samo se zaodenuo njime, Fan je već bio prisutan kao Dionis. Proizilazi da je Dionis zaštitio sam sebe, prikazavši svoju pravu prirodu pred Herom. U prilog ovakvom tumačenju govori i jedan, pomalo zaboravljen arheološki nalaz iz 1808. godine: dvojica austrijskih arheologa, Kail i Fon Premerštajn su u Lidiji pronašli jedan oltar, posvećen Dionisu-Erikepaju. Erikepaj je, kao što smo već videli, jedno od imena Fan(es)a.Postoji i jedan simbol, koji dovodi u vezu Dionisa sa Fanom, to je ZMIJA. Fan se izlegao iz jajeta, koje su stvorili (izlegli) Khronos (Vreme koje ne stari) i Ananke (Neizbeznost), oboje u obliku zmija. Kasnije, Zevs je progutao Fana. Prema orfickim učenjima, prva Dionisova majka je bila Persefona, kojoj je Zevs prišao u liku ZMIJE, u pećini, gde ju je majka sakrila od brojnih prosaca. Da li je Zevs bio u liku zmije bas slučajno? Da li je slučajno da je bas Dionis (Zagrej) bio omiljeni sin Zevsa, određen da nasledi bozanski presto? Da li je bas slučajno Dionis mogao da se, kao beba, sakrije pod obličjem Fana?Lidijski kralj Krez ima izvesne zasluge za fiksiranje grčkog kalendara, o tome određene napomene daje Herodot, ali ne navodi kakve su to zasluge. Ipak, i sam ovaj podatak sugeriše razvijena astronomska znanja naroda Male Azije, jer se bez tih znanja kalendar ne može praviti. Veoma je verovatno da upravo ta znanja čine logičnom predstavu kruga Zodiaka oko Fana (Erikepaja), kao i simbole sazvežđa i kalendara na najstarijim novčićima na svetu, od kojih su neki sa Fan(es)ovim imenom.Već je rečeno da su ovi novčići pronađeni u temeljima drugog Artemidinog hrama u Efesu, jednog od sedam svetskih čuda starog veka. To bi značilo da su novčići iskovani pre početka izgradnje hrama. S obzirom na monumentalnost građevine, taj posao se nije mogao završiti brzo.Krez je, kako se veruje, bio najveći investitor drugog Artemidinog hrama u Efesu, koji je izgrađen nakon što je poplava uništila prvi hram. Taj prvi, čiju izgradnju Herodot pripisuje Amazonkama[18], bio je posvećen Potniji Teron, majci i gospodarici svih životinja, koja je tek kasnije poistovećena saArtemidom. Drugi hram, onaj koji je finansirao Krez, je već nosio ime po Artemidi, mada su njene statue i tu bile znatno drugačije u odnosu na one, koje predstavljaju grčku boginju – devicu sa lukom u ruci. Artemida iz Efesa je majka, sa mnogo dojki, predstava koja nikako ne odgovara jednoj devici. Zabeleženo je da je u hramu postojala i statua Nikte (kćerke Fana), za koju se smatra da je spasena iz prethodne verzije hrama, a postojala je i statua Temide (ili Metide, ženskog aspekta Fana) Hram je bio šest puta veći u odnosu na Atinin hram na atinskom Akropolju.Potnia Theron Statua Artemide iz Efesa: zapaža se da je boginja okružena i ukrašena životinjama (Potnia teron ili Protothronia) a oko vrata ima ogrlicu od simbola Zodiaka (kliknite na sliku da biste je videli u većem uvećanju)Prema klasičnoj grčkoj mitologiji, ove dve boginje, Temida i Artemida, nemaju geneološke veze jedna sa drugom. Ali, njihova imena govore drugačije: gotovo su ista. Lako je zamisliti da je Artemida u stvari Arhi-Temida, Velika Temida, iako takvo nešto nigde nije zabeleženo u antičkim spisima. Ako Temidu shvatimo kao ženski aspekt dvostrukog Fana (Phanes) a Artemidu kao ženski aspekt blizanačkog para Apolon-Artemida, onda analogija postaje još ubedljivija. Veza ovog drugog para sa nebeskim telima je sasvim izvesna: Apolon je božanska personifikacija Sunca, Artemida – Meseca. Ako je Fan svetlost, onda bi njegov muški aspekt (Erikepaj) bio solaran (preciznije bi bilo reći “ideja solarnog”), dok bi Temida predstavljala onaj lunarni (ili ideju Meseca). Sve je jasnije zašto je Fan (Phanes) okružen sazvežđima Zodijaka.Pausanija (“Opis Helade“, knj. 10.38.6, 2. vek nove ere) beleži da je treći hram u Efesu (izgrađen posle smrti Aleksandra Makedonskog) bio posvećen Artemidi Prototroniji (Arthemis Protothronia, Artemida od prvog prestola), što jasno asocira na Temidu ili Niktu, jer, prema grčkom mitu, Artemida nikada nije bila ni na kakvom prestolu, pogotovu ne na nekom prvom. Isti autor je izvestio da je u hramu postojao oltar, posvećen Nikti, sa njenom bronzanom statuom, koju je izvajao Rekus (Rhoecus) u šestom veku stare ere.Prisustvo Tračana u Maloj Aziji Čitaoci ovog teksta pitati na osnovu čega se tračka (orfička) religija vezuje sa religijom Male Azije, kada je Trakija sa druge strane Bosfora. Pre svega, Herodot pominje tračka plemena među stanovnicima Jonije, kao Bitine i Tine, koji su se tu doselili krajem bronzanog doba sa područja reke Strimon (današnja Struma u Bugarskoj). Pominje ih i kao srodne Frigijcima. Bitini i Tini su živeli u severnim delovima Male Azije, duž južnih obala Ponta. Sa usponom Lidije i širenjem njenih granica, ova plemena su ušla u sastav Krezove države. Bebrici su još jedno tračko pleme u Maloj Aziji, koje pominje Strabon. Njihovo tamošnje prisustvo je SIGURNO, jer je i jedan geograf ostavio pouzdano svedočanstvo o tome. I ne samo to: ostavio je svedočanstvo o određenim religijskim privilegijama, koje su tamošnji Tračani imali. Taj geograf iz drugog veka nove ere je Pausania, koji je u svom delu “Opis Helade”, u sedmoj knjizi, napisao sledeći tekst, koji se odnosi na grad Eritre (Erythrae, Ἐρυθραί), koji se nalazio u blizini današnje Smirne (turski Izmir), veoma blizu antičkog Efesa:KOLONIJE JONIJE[7.5.4] “Zemlja Jonaca ima najlepšu moguću klimu, kao i svetilišta, kakva se ne mogu naći nigde na drugom mestu. Prvo, zbog svoje veličine i bogatstva je ono koje pripada boginji iz Efesa. Onda dolaze dva nedovršena svetilišta Apolona, jedno iz Branhide, na teritoriji Milesianaca, a drugo na Klarusu, na zemlji Kolofonjana. Pored ovih, dva hrama u Joniji su bila spaljena od strane Persijanaca, jedan je pripadao Heri na Samosu, drugi Atini, u Fokeji. I onakvi, od vatre oštećeni, smatram da su čudo.[7.5.5] Bili biste oduševljeni i svetilištem Herakla iz Eritre, kao i hramom Atine u Prieni, ovim prvim najpre zbog njegovog izgleda, a potom zbog njegove starosti. Izgledom ne liči niti na one egejske, kako ih već zovu, niti na najstarije atičke. On je apsolutno egipatski, ako je ikada takav postojao. Tamo je bio drveni splav, kojim je bog došao iz Tira u Fenikiji. Razlog za ovo nam nije saopšten, čak ni od samih Eritreanaca.[7.5.6] Oni kažu da je, kada je splav prešao Jonsko more, ostao na rtu koji se zove Mesate (“Sredina”), koji je na kopnu, na pola puta između luke Eritre i ostrva Hios. Dok je splav počivao na tom rtu, Eritreanci su se napregli, a Hijanci ni malo manje, i jedni i drugi u želji da tu svetinju donesu do svojih sopstvenih obala. [7.5.7] Najzad, jedan čovek iz Eritre (ime mu beše Formio), koji je zarađivao za život ribolovom, ali beše izgubio vid zbog bolesti, usni jedan san u kom je imao viziju uspeha, ako sve žene Eritre odseku svoje uvojke (kose). Jedino tako će muškarci, konopcem upletenim od takve kose, dovući splav do svojih obala. Žene stanovnika grada su apsolutno odbile da se povinuju tom snu.[7.5.8] Ali, TRAČANKE, kako one koje su bile robinje, tako i one koje su tu slobodno živele, ponudiše svoje kose, da budu ošišane. Tako su ljudi Eritre dovukli splav do svoje obale. Zato, ženama nije dozvoljen pristup u svetilište Herakla osim ako su TRAČANKE, a uže od njihove kose se još uvek čuva u hramu. Isti ljudi kažu da se ribaru povratio vid i trajao je do kraja njegovog života.”Taj Herakle, koji je splavom došao iz feničanskog grada Tira, nije poznat grčkim mitografima, koji nisu zabeležili takvu njegovu plovidbu. Njegov hram je sasvim atipičan i ne liči ni na jedan grčki, već ga Pausanija sa čuđenjem smatra sličnim egipatskim hramovima. Zato, Grkinje ovo božanstvo nisu prepoznale kao svoje i nisu želele da žrtvuju svoju kosu. Sa druge strane, za Tračanke, taj Herakle na splavu je očigledno imao neko drugo značenje. Prema orfičkim spisima Atenagore, koji su već navedeni, Herakle je poistovećen sa prvobitnim Khronosom (Vreme), koji je sa Neizbežnošću (Ananke) proizveo kosmičko jaje, te tako za orfičare to nije bio polu-bog, heroj, kao što je bio za Grke, već božanstvo, i to ono promordijalno, odgovorno za stvaranje sveta. Takvom bogu Tračanke nisu mogle da odbiju žrtvovanje svoje kose.Vizuelne predstave Fana ukazale su na veoma moguću vezu ovog božanstva sa astronomskim znanjima, čvrsto inkorporiranim u religiju Tračana kroz verovanja vezana za astrologiju. Svaki naredni artefakt koji pronađemo, biva sve uverljiviji:Phanes na ibeksuOvaj deo nakita (možda deo naušnice ili privesak) prikazuje Fana kako jaše ibeksu, a ibeks je upravo vizuelna predstava sazvežđa Capricornus (Jarac). Izlazak Sunca u ovom sazvežđu označavao je početak zimeAko je Fan orfičko (tračko) božanstvo u vezi sa nebom, nebeskim telima (svetlilima) i kalendarom, da li se znanja o prividnom kretanju nebeskih tela mogu još nekako dokumentovati u tračkoj kulturi?Pa, skoro i da mogu, mada arheoastronomska i arheološka istraživanja još nisu dala konačne rezultate.?????Lokalitet Kokino u Makedoniji: smatra se da predstavlja namerno udešeno mesto za posmatranje Sunca i Meseca, kako u obredne svrhe, tako i u cilju sačinjavanja kalendara. Datiran je u bronzano doba (kada su Tračani već bili tu) a arheoastronomsko istraživanje je izvršio makedonski fizičar Đore Cenev. Lokalitet je zaštićen od strane UNESKO-a, kao deo svetskog kulturnog nasleđa, vezanog za astronomiju Buzovgad 2Tračko megalitsko svetilište kod sela Buzovgrad, u centralnoj Bugarskoj, datirano na 1800-1600. god. stare ere. Prema istraživanju Penke Maglove i sar. (2014), struktura je udešena za posmatranje zalaska Sunca na dugodnevicu Buzovgrad 3Zalazak Sunca na dugodnevicu na megalitskom tračkom svetilištu kod sela Buzovgrad.Krug, Isperihovo, Pazardžik Kružna formacija na brdu Baba, kod sela Isperihovo, blizu Pazardžika u Bugarskoj. Smatra se da je pripadala tračkom plemenu Besi, te da je sagrađena u poslednjim vekovima stare ere. Na lokalitetu nisu rađena arheološka iskopavanja (datiranje je predloženo na osnovu nekih obližnjih, istraženih lokaliteta), nema podataka ni o arheoastronomskom ispitivanjuOvo nisu jedini lokaliteti na teritoriji nekadašnjih tračkih zemalja, koji bi mogli da imaju arhroastronomski značaj, ima ih još. Iako su istraživanja tek u začetku, gotovo da je sigurno da su Tračani imali svoja, posebno udešena mesta za posmatranje neba veoma rano, još u drugom milenijumu stare ere, te da su imali određena astronomska znanja, koja su se jasno reflektovala na njihova religijska shvatanja. Orfička kosmogonija i bog Fan, mogu da obezbede mitološku osnovu za dalja istraživanja, jer se veza ovog božanstva sa nebeskim telima i njihovom svetlošću sada čini sasvim verovatnom.miskova njivaLokalitet Miškova njiva, u Bugarskoj, blizu bugarsko-turske granice. Arheološko istraživanje je pokazalo višeslojno tračko svetilište, koje je bilo aktivno više od hiljadu godina, pre nove ere. Kružna formacija sa slike je u stvari grobnica, sa dugim, zasvođenim ulazom. Arheoastronomsko istraživanje [19] je pokazalo postojanje bliskog i dalekog orijentira za bar jedan astronomski događaj: izlazak Sunca na dan dugodnevice. Lokalitet se smatra jednim od najugroženijih u EvropiKako se Fan može (koliko – toliko) shvatiti?Ako shvatimo Haos kao prvobitnu mešavinu suprotstavljenih elemenata (eter, vazduh, vatra, voda i zemlja), ta mešavina po sebi podrazumeva i mogućnost da se iz toga nešto stvori, dakle IDEJU stvaranja (THESIS);Kako se stvaranje ne može zamisliti drugačije nego proces, a svaki proces se odvija u vremenu, vreme je neizbežno za odvijanje bilo kakvog procesa. Upravo to simbolišu KHRONOS i ANANKE, zamišljeni u obliku dvopolne zmije, koja je snela KOSMIČKO JAJE, u kome su svi elementi.Početak stvaranja je upravo pucanje ljuske jajeta na dve polovine, zemlja i voda tonu naniže, kao GAIA, gornja polovina ide naviše kao nebeski svod, URAN, sačinjen od etera i vazduha. Iz unutrašnjeg dela jajeta se izleže FAN, kao svetlost, odnosno vatra.Fan preuzima dalje uređenje Univerzuma (u vremenu i neizbežnosti). On je dvopolan, sadrži u sebi i svoju suprotnost , Metidu (ili Temidu), koja tako može biti shvaćena i kao njegova božanska supruga ili kao njegov alter-ego, ili kao kćerka NIKTA.U mitu, otac je isto što i sin, majka je isto što i kćerka, roditelj je isto što i potomak. Potomak je najčešće jedan aspekt pretka. Tako Nikta, koja u sebi sadrži ideju neba (kao kćerka svoga oca, ili kao deo prvobitne celine) može roditi sina Urana i predati mu skiptar kraljevstva.Po istom principu, dvopolni Fan, kao vatra i svetlost, sadrži u sebi ideju svetlila, pa može stvoriti Sunce, Mesec i zvezde.Ove poslednje stavke omogućavaju i određene izmene redosleda stvaranja, objašnjavajući i razlike koje se pojavljuju u shvatanjima orfičara. Ako posmatramo samu ideju astrologije i horoskopa, shvatamo da su u njoj sadržani i vreme (Khronos) i neizbežnost (Ananke) i nebo (Uran) i Zemlja (Gaja) i noć (Nikta) i svetlost (svetlila t.j. Sunce, Mesec i zvezde, t.j. Fan). Sve zajedno govori o neizbežnosti sudbine u vremenu, zacrtane na nebu, u Suncu, Mesecu i zvezdama, koju određeni ljudi (kako se veruje) mogu saznati, ako su im poznati zakoni (prividnog) kretanja nebeskih svetlila i ako ih pažljivo posmatraju noću ili na smeni noći i dana.Sve ovo čini da je Fan na mnogo načina sličan rimskom Janusu. Rimljani bi rekli „Janus je primus (prvi), Jupiter je sumus (najviši, sveukupni)“. Isto se može reći i za odnos Fana i Zevsa. Fan je prvi (Protogonos), Zevs je sveukupni i najviši, Zevs u sebi sadrži i Fana, jer ga je progutao.Zevsovo gutanje Fana je reverzibilan proces, jer se Fan ponovo manifestuje kao Dionis a Temida se ponovo manifestuje kao Atina (devica), Artemida (kao majka, Potnia teron) ili kao starica (Hekata, koja je po pravilu prikazana kao trojna, sa zmijskim repom, čime se proces ponovo vraća na Temidu, možda čak na Ananke).I Fan i Janus su, po mnogo čemu slični sumerskom bogu Anu, praocu svih (sumerskih) bogova, čiji se potomci zajedničkim imenom zovu Anunaki, a to ime je opet neodoljivo slično imenu Ananke… Imena Fan(es), Jan(us) i An zvuče veoma slično… Fan i savremeni kosmogonijski mit Važni pojmovi nađu svoj put i sačuvaju se u jeziku, bez obzira na svoju starost. Najčešće, pri tom dobiju i neke nove nijanse značenja. Postoji jedna lepa, internacionalna reč, poreklom iz Grčkog jezika, u kojoj se sačuvalo ono što bi Fan(es) mogao da znači:Epifanija (gr. epiphaneia) – pojavljivanje, naročito pojavljivanje nekog boga, praznovanje u ime toga; u hrišćanskoj crkvi, dolazak Spasitelja među ljude; u katoličkoj crkvi, dolazak tri kralja novorođenom Isusu; u pravoslavnoj crkvi Bogojavljenje (Citat po Vujaklijinom Leksikonu stranih reči i izraza)postoji i jedna, koja nije tako lepafanatik – (lat. fanum – hram, svetilište; fanaticus – zanet, zanesen, van sebe od oduševljenja): zanos, preterana odanost ili revnost, preterana zaslepljenost (za neku ideju, narodnost, veru, stranku i t.d.) (Citat po Vujaklijinom Leksikonu stranih reči i izraza)Čini se da ove dve reči saopštavaju nekoliko stvari, najpre da je Fan stigao i do Rima, diskretno davši svoje ime svakom svetilištu (fanum);Reč „epifanija“ označava pojavu božanstva, pri čemu se ni jedan deo reči ne odnosi na reč „bog“ (kao na primer u reči „teofanija“, gde je bog (u svom najopštijem smislu kao „theos“), pomenut u početku reči. Na suprot tome, u reči „epifanija“ drugi deo reči („phaneia“) podrazumeva boga, t.j. božje prisustvo, a jedino poznato božanstvo koje bi moglo direktno da bude pomenuto u toj reči je FAN(ES).U reči „fanatik“, ponavlja se isto. Onaj na koga se takav pojam primenjuje je ZASLEPLJEN svetlošću (neke ideje), pa zanemaruje druge važne aspekte svog života. I tu se božanstvo (reiligijska ideja) gotovo podrazumeva, a to ne može biti drugačije do da je takva osoba zaslepljena SJAJEM BOŽANSTVA (što i jeste prvobitno značenje reči), a FAN je, kolikogod bio bestelesan, personifikacija svetlosti, koja je sposobna da zaslepi, a njegovo ime jeste direktno pomenuto u reči, kolikogod da su ga stari Grci sakrili u svojoj kosmogoniji i teogoniji.Ideja o kosmičkom jajetu, stisnutom između Khronosa (Vreme) i Ananke (Neizbežnost) iz koga, prskanjem njegove ljuske, nastaju Gaia (Zemlja), Ouranos (Nebo) i Phanes (Svetlost), gotovo sa začuđujućom sličnosti se ponavlja u savremenom, današnjem mitu o nastanku svemira iz t.zv. Velikog Praska. Veliki prasak (Big bang) (Citat sa Wikipedije na Engleskom jeziku, prevod Aleksandre Bajić, u kome je naglasila ključne reči)„Teorija Velikog praska je danas preovlađujući kosmološki model univerzuma, od najranijih poznatih perioda, kroz potonju evoluciju velikih srazmera. Model se oslanja na činjenicu da se kosmos proširio iz stanja velike gustine i visoke temperature i nudi ubedljivo objašnjenje velikog broja pojava, uključujući elemente svetlost, pozadinsko mikrotalasno zračenje, velike skale struktura i Hablov zakon. Ako se poznati zakoni fizike ekstrapoliraju i izvan onog na čemu su verifikovani, postojao je SINGULARITET. Neki procenjuju da se taj momenat dogodio pre približno 13,8 milijardi godina, što se smatra starošću univerzuma. Posle te inicijalne ekspanzije, svemir se dovoljno ohladio da dozvoli formiranje subatomskih čestica, a posle i jednostavnih atoma. Gigantski oblaci tih primordijalnih elemenata su se kasnije zgušnjavali usled gravitacije i formirali zvezde i galaksije.Od kada je Žorž Lemetr, 1927.godine prvi primetio da se širenje univerzuma može pratiti u vremenu sve do postojanja jedne, pojedinačne tačke, naučnici su dalje gradili njegovu ideju širenja kosmosa. Dok je naučna zajednica nekada bila podeljena na pristalice dveju različitih teorija o širenju kosmosa, teorije Velikog praska i Teorije stabilnog stanja, sakupljeni empirijski dokazi donose snažnu podršku prvoj. 1929.godine, iz analize absorpcionih[20] linija crvenog dela spektra, Edvin Habl je zaključio da se galaksije udaljavaju. To je važan observacioni dokaz, konzistentan sa hipotezom o širenju svemira. U 1965.godini, otkrivena je kosmička mikrotalasna pozadinska radijacija, koja je bila krucijalni dokaz u prilog modela Velikog praska, jer je upravo ta teorija predvidela pojavu pozadinske radijacije širom kosmosa, još pre nego što je ova otkrivena. Od skora, analiza apsorpcionih linija crvenog dela spektra supernova, pokazuje da se širenje kosmosa ubrzava, što je observacija koja se pripisuje postojanju tamne energije. Poznati prirodni zakoni fizike mogu se upotrebiti da bi se detaljno proračunale osobine kosmosa u vremenu, sve do inicijalnog stanja ekstremne gustine i temperature.“Čitajući ove redove, jednom istraživaču mitova se nameće nekoliko pitanja:Može li se to primordijalno ili inicijalno stanje, ta „pojedinačna tačka“ ili „singularitet“ simbolično prikazati kao „kosmičko jaje“, obgrljeno Khronosom (Vremenom) i Ananke (Neizbežnošću)?Kada se dogodi Veliki prasak, ili „inicijalna ekspanzija“, da li se to može simbolički prikazati kao pucanje ljuske kosmičkog jajeta?Kada se, nakon Velikog praska postepeno formira materija i krene da se širi i osvaja prostor, a oslobodi energija, može li se to sve simbolično prikazati kao Gaia i Uran (Materija i Prostor-Nebo), kao i Fan(es) (Svetlost u najširem smislu – Energija)?Kada su naučnici pomenuli i tamnu energiju[21], pojavila se i Nikta (Noć), Fan(es)ova kćerka.Fizičari, astrofizičari i astronomi bi se na ovu priču strašno naljutili: za njih, koji duboko razumeju, a matematikom i merenjima i dokazuju svoju teoriju, to nije nikakav mit, već nauka. Ali, za veliku većinu ljudi, koji nedovoljno poznaju matematiku i nisu im dostupne sofisticirane sprave za astronomska merenja, postoje samo dve opcije: da VERUJU ili da ne veruju. Ako veruju, a nije im dostupna mogućnost da se u svoja verovanja uvere, onda su oni više na terenu religije i mita. Nije li ovaj savremeni kosmogonijski mit za njih star bar 2600 godina? U Beogradu, 21.5.2016. Aleksandra BajićFusnote:[1] Ima mišljenja da je Trački jezik bio sličan Slovenskim jezicima, ali ta mišljenja za sada nisu široko prihvaćena u naučnoj javnosti. Sigurno je da pripadaju istoj – satem grupi indoevropskih jezika[2] Treba postaviti jasnu razliku između orfičkog Khronosa (Vreme) i grčkog Cronosa (Gavran). Ovaj drugi u rimskoj mitologiji odgovara Cronusu ili Saturnu, božanskoj personifikaciji istoimene planete. Hinduistička božanska personifikacija planete Saturn se zove Šani (“Onaj koji se sporo kreće”), a na likovnim predstavama je prikazan kako jaše na gavranu. Tako, gavran postaje sastavni deo ikonografije planete Saturn a njegovo grčko ime Kronos to i znači. Orfički Khronos je primordijalno božanstvo, verovalo se da je nastalo u drevna vremena, kada ni Sunce, ni Zemlja, ni Mesec ni planete još uvek nisu bili stvoreni. Isto tako, Uran (Ouranos, nebo) se nikako ne sme povezati sa istoimenom planetom, koja je otkrivena mnogo kasnije, 1781.godine.[3] Metida i Temida su, po shvatanjima autorke ovog teksta, jedno isto božanstvo, bar u orfičkom mitu. Ime Temida (Themis, Θέμις) se prevodi kao “božanski zakon”, dok se ime Metida (Metis, Methis, Μῆτις) prevodi kao “veština” ili “znanje”. I u jednom i u drugom obliku svog imena, u njenoj božanskoj kompetenciji je bilo prorokovanje, pa je poznata i kao “glas Zemlje” i “mudra savetnica”. U svom delu “Okovani Prometej”, Eshil navodi kao majku Prometeja Themis (Temidu), koja je isti što i Gea (8 & 211 & 873).[4] Pitamo se: da li se po Fanu zove brdo Fanar, u današnjem Istambulu, na kome se nalazi Carigradska patrijaršija? Svetilišta ne menjaju mesto: ona novija su često na mestu onih starijih, ona starija na mestu najstarijih.[5] Damascius je bio grčki filozof, neoplatoničar, poslednji predavač grčke filozofske škole u Atini. Živeo je i radio u šestom veku nove ere.[6] Postaje jasno da Herakle iz grčkog mita nije jedna i jedinstvena ličnost, već fuzija više mitskih (i/ili istorijskih) ličnosti.[7] Atenagora iz Atine je bio grčki filozof i teolog, preobraćenik u hrišćanstvo, koji je živeo u drugom veku nove ere. Objašnjavajući hrišćanstvo, ostavio je zapise i o staroj grčkoj (i orfičkoj) religiji.[8] Proklus je bio grčki filozof, neoplatoničar, živeo je i radio u petom veku nove ere.[9] Derveni papirus je nađen u blizini istoimenog gradića u Grčkoj, 1962. godine. Sačuvani deo odnosi se na filozofsku raspravu o teogoniji, t.j. shvatanjima o nastanku sveta. Datiran je na 4. vek stare ere.[10] Većina danas poznatih himni, koje se pripisuju orfičarima i Orfeju lično, datira iz drugog ili trećeg veka nove ere. Samo neke od njih se pripisuju izvesnom Onomakritusu, koji je živeo u šestom veku pre nove ere, o kome je Herodot zapisao da je bio pasionirani sakupljač starije poezije, ali i veoma uspešan plagijator. Ipak, imitirajući način pevanja starijih pesnika i obrednih pevača, on je sigurno pevao o stvarima (mitskim pričama) koje su bile poznate, kako njemu tako i njegovoj publici.[11] U mitologiji je ovo uobičajen postupak: kada jedan narod pobedi drugi, božanstvo pobednika preuzima na sebe kompetencije božanstva pobeđenog naroda, najčešće tako što preuzima i njegovo ime, kao svoj sopstveni atribut.} Slično se dešava i kada se uspostavi plemenski savez, u kome jedno od plemena ima hegemoniju. Prema ovom tekstu, izgleda da će Zevs ponoviti već postojeću kosmogoniju, jer je u sebe uneo ono što je već stvoreno, da bi ga, izbacivši iz sebe, ponovo stvorio.[12] Epifanius je bio ranohrišćanski filozof iz četvrtog veka nove ere, koji je pišući o jeresi ostavio dosta beleški o ranijim verovanjima.[13] Epikur je grčki filozof sa ostrva Samos, iz 4. veka stare ere. Njegovo originalno delo, na koje se poziva Epifanius, nije sačuvano.[14] Orfička Argonautika je ep iz petog ili šestog veka nove ere, nepoznatog autora, verovatno nastao na osnovu ranijeg, istoimenog dela Apolonija sa Rodosa, koje je napisano u trećem veku stare ere.[15] Ovidije očigledno izbegava da pomene ime boga, jer ta uloga onog, koji je uredio prvobitnu materiju, u rimskoj religiji pripada dvoglavom (ili četvoroglavom) Janusu. Fan očigledno ima neke sličnosti Janusu, makar po svojoj policefalnosti, jer već prethodni opisi govore da je i Fan, kao i Janus, mogao imati dva ljudska lica (Fan i Temida) uz dva ili tri životinjska, koja Janus nema, ali na nekim likovnim predstavama jedno od njegovih lica ima ovnujske rogove i uši.[16] Nonus je bio helenizovani Egipćanin, koji je živeo i radio u petom veku nove ere. Njegovo delo „Dyonisiaca“, govori o podvizima Dionisa, posebno o njegovom pohodu u Indiju i pobedonosnom povratku. Delo nije sasvim završeno.[17] Garsia, A.C.G and associates, 2008, Calendrical deer, time reckoning and landscape in iron age west Spain, Archaeologia Baltica 10, Klaipeda University press (str. 66-70)[18] Amazonke su legendarne žene-ratnice. Pisani izvori ih prvi put pominju u Ilijadi, kao saveznice Trojanaca. Herodot ih povezuje sa Skitima i Sarmatima. Plutarh navodi da su u najdavnija vremena živele na teritoriji današnjeg Krima, da bi kasnije migrirale prema jugu. Njihovu južnu prestonicu isti autor smešta u grad Temiskiru (Themiskyra, Θεμίσκυρα), na ušću reke Thermodon u Crno more u Maloj Aziji, koji do sada nije arheološki evidentiran. Ipak, ime grada je indikativno, jer pominje boginju Temidu (Themis ili Temis) i može se prevesti kao Temida-gospodarica. Ako u ovim pričama ima istine, onda je jasno kome je bio posvećen prvi i najstariji hram boginje iz Efesa.[19] Maglova, P; Stoev, A; (2014) Thracian sanctuaries, Springer Science & Business Media, New York[20] Spektralnom analizom svetlosti galaksija u vidljivom delu spektra je uočeno da se apsorpcione linije, zbog Doplerovog efekta, pomeraju prema crvenom delu spektra (Engl. Red shift), što je sugerisalo međusobno udaljavanje galaksija.[21] Tamna energija je hipotetična energija, imanentna samom prostoru svemira. Njena priroda je nepoznata. Arheoastronomija,http://www.vlasici.org.rs/fan-i-kosmogonijski-mit-tracana/
 Nekategorizirano, RazmisljanjaPREVIOUS POST24. maj 2016.godine – VAŽAN DAN ZA DRUŠTVO „VLAŠIĆI“NEXT POSTLepenski Vir, 21. aprila 2016.Leave a ReplyName*Email*WebsiteCommentPost Comment© 2017 VlašićiTheme by Anders Norén
https://books.google.rs/books?id=kekJAwAAQBAJ&pg=PA90&lpg=PA90&dq=%D0%9B%D0%B5%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B4%D0%B0+%D0%BE+%D0%B8%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D1%83+%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B5+%D0%92%D1%80%D0%BB%D0%B0&source=bl&ots=jkKL1I-leJ&sig=9WjgINNaEocYQwHjMJEUtZLJN20&hl=sr-Latn&sa=X&ved=0ahUKEwiMyLi8p-bWAhVkIpoKHQwfBoUQ6AEIZDAI#v=onepage&q=%D0%9B%D0%B5%D0%B3%D0%B5%D0%BD%D0%B4%D0%B0%20%D0%BE%20%D0%B8%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D1%83%20%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B5%20%D0%92%D1%80%D0%BB%D0%B0&f=false

BOGOVI OLIMPA IZ SRBIJE 
https://archive.org/stream/BogoviOlimpaIzSrbije/AntonijeIIvankokjev-BogoviOlimpaIzSrbije_djvu.txt  < Kao Letin i Zevsov najmladi sin navodi se jos i bog Dionis , koji zajedno sa Apolonom, Artemidom i Hermesom pripada dmgoj generaciji  olimpijskih bogova. (Grevs, 1990., 14). Drugi podaci isticu Dionisa kao sina
Zevsa sa Persefonom ili Semelom. U Homerovoj Ilijadi (VI, 133 i dalje) navodi
se da je Dionis roden u Nisi (Nis?) i tu je Zevs predao svog sina na cuvanje
nimfama ove zemlje po inienu Nisa, Bromeja itd. Etimoloski njegovo ime je
paleobalkanska kovanica od reCi dios-bog i nisa-kraj, breg, odnosno mesTo u
Trakiji Nisa, koje je pripadalo Peoniji. Dionis je dakle "sin Zevsa" ili "bog iz Nisa-Nisa."

Bog Dionis je bio dojen i odgojen od Nisejskih vila. koje su ga posle kao Bromija uvele svecano u bakliovsko kolo svetkovina i orgije. On je odrastao medu 2 ženama: menadama, tejadama (nimfama) i bahantkinjama koje su ostale uz njega. Kad je krenuo u svet bio je okicen vencima od brsljana (kissos) i lovora(daphni). Brsljan je bio posvecen Dionisu i gde je on bujao i rastao tu je 
jednom boravio i bog Dionis, U slavu boga Dionisa Kiseja u zalivu Terme,
današnjem Solunu, bio je njegov hram, a bakhanti i horovi tragicara bili su
brsljanom ocarani. (Prilog 1 1).

Dionis je bio bog vegetacije, plodnosti, orgija i ekstaze. Njegove svete zivotinje su lav i panter, dok su omiljene biljke osim brsljana jos loza i smokva.
On je imao mnogo prijateija i pristalica, a njegov protivnik zbog vina je kralj  Edonaca Likurg, koji Je nemilosrdno progonio Dionisa na planini Nisi i
unJstio vinovu lozu. Zbog toga je Iracka zemlja postala (nebobudna). Dionis je obecao da ce zemlja ponovo donositi plodove jedino ako Likurg bude kaznjen.
Posto je bio nateran da se opije vinom, u nastupu ludila Likurg je ubio svoju
zenu i sina. Tada je Dionis odveo Likurga u Rodopske planine i bacio ga
paiiterima. Posle toga je Dionis sa svojom svitom, u kojoj se nalazio i njegov
vaspitac Silen, zapoCeo svoj pobedonosni pohod, najpre kod kralja Mida u
Makedoniji, a zatim je obisao ceo Balkan, Malu Aziju, Italiju, Spaniju, Egipat i
Indiju.

http://vukovblog.blogspot.rs/2008/05/nika-kopija-fidijinog-zevsa-svetskog.html
http://vukovblog.blogspot.rs/2008/07/nisijade-dobrodole-kui.html
  1. U likovnoj umetnosti Dionis je znacajno zastupljen. Pored toga, glavna  je licnost Euripidove tragedije Bakhe {406. g. p. n. e.) i epa Dionisijaka.
Prilog M.BogDii)tiis(Srejov
 Занимљивости о борби Зевса и Тифана где се помиње Ниса- Ниш и Хем-Стара планина
Тifon (Tifaon)

Kad je Zevs prognao titane, rasrđena Geja podala se Tartaru i rodila Tifona, svoje najmlađe dete, silno čudovište snažnih ruku i neumornih nogu, sa sto zmijskih glava na ramenima. Iz njegovih očiju stalno je vrcala vatra, a iz usta je ispuštao glasove nalik na zvižduke, riku, urlik lava ili lavež pasa. Tifon je sa Ehidnom izrodio mnoga čudovišta – pse Ortra i Kerbera, lernejsku Hidru i Himeru. On bi zavladao svetom da ga nije na vreme opazio Zevs. Otac ljudi i bogova naoružao se gromom i, kad je ognjenom munjom zapalio Tifonove glave, žar je obuzeo more, a celo nebo uzavrelo je u vihoru i plamenu strela. Nastala je strašna borba, koja je potresla čak i ponore hada. Kad se Tifon srušio, cela zemlja je zaječala topeći se od jare i ognja. Svog ljutog protivnika Zevs je bacio u Tartar.

Tifon je rođen u kilikijskoj pećini. U svojoj sili i obesti pretio je besmrtnim bogovima da će ih srušiti i osvojiti nebo. Zbog te drskosti, Zevs je njegovu snagu pretvorio u prah i ..
Kasnija predanja drugačije opisuju borbu između Tifona i Zevsa. Tifon je zamišljan kao biće koje stasom nadmašuje svu Gejinu decu. On je viši od svih planina, a njegova glava dodiruje zvezde. Kad bi raširio ruke, jedna bi dosezala do kranjeg istoka, a druga – do krajnjeg zapada. Na ramenima je imao stotinu glava, a od struka je njegovo telo izgledalo kao klupko zmija. Velika krila i raščupana kosa davali su mu izgled koji je zastrašio čak i bogove. Naoružan čeličnim srpom i munjama, Zevs je napao Tifona i gonio ga do Sirije, do planine Kasiona. Kad je video da je Tifon ranjen, Zevs se upustio u borbu, ali ga je čudovište sapelo zmijskim nogama, otelo mu srp i njime mu odseklo tetive na rukama i nogama. Savladanog protivnika Tifon je stavio na ramena i odneo preko mora u Kilikiju, u pećinu Korikion, a Zevsove tetive, zavijene u medveđu kožu, poverio na čuvanje čudovištu Delfini. Hermes i Egipan uspeli su da se domognu odsečenih tetiva i da povrate snagu ocu bogova. Tada je Zevs upregao krilate konje, skočio u kočije i ponovo napao Tifona. Kod planine Nise progonjenog Tifona su prevarile Mojre obećanjima da će zadobiti novu snagu ako okusi magične plodove. Tifon ih je poslušao, ali su to bili plodovi koji su obezbeđivali snagu samo za jedan dan. Kad je stigao u Trakiju, počeo je da baca planine na Zevsa, ali su se one, pod udarcima munja, ponovo obarale na njega i otvarale mu krvave rane. Planina Hem (Stara planina) dobila je naziv po Tifonovoj prolivenoj krvi. Kad je Tifon kasnije pokušao da pređe more pored Sicilije, Zevs je na njega bacio Etnu.

Poznata su i predanja o kukavičkom bekstvu bogova ispred strašnog Tifona. Pripoveda se da su pred njim svi besmrtnici pobegli u Egipat i da su se tamo, u paničnom strahu, preobrazili u razne životinje: Zevs je postao ovan predvodnik, Apolon – gavran ili lunja, Dionis – jarac, Artemida – mačka, Hera – krava, Afrodita – riba, Hermes – ibis, Hefest – goveče, a Leta – rovčica. Neki kažu da su samo Zevs i Atena hrabro dočekali strašnog neprijatelja. Kad je Zevs pogodio Tifona munjom, ovaj je, sav u plamenu, skočio u more, ali je otac bogova bacio Etnu na svog protivnika. Pritisnut Sicilijom i Etnom, Tifon se i dalje često buni, bljuje vatru i pokušava da se oslobodi tereta zemlje.

tifon slika1


 Osim tog kilikijskog Tifona, u predanju se ominje i Tifon, sin boginje Here. Gnevna na Zevsa što je sam rodio Atenu iz glave, Hera je odlučila da bez muškarca začne sina koji će biti onoliko jači od Zevsa koliko je Zevs bio jači od svog oca Krona. Godinu dana je boginja izbegavala supruga, a zatim je rodila strašnog Tifona, koji nije ličio ni na bogove ni na ljude, i poverila ga na čuvanje zmaju Pitonu u Delfima.

Borba između Zevsa i Tifona (slika iznad), koja je često prikazivana na grčkim vazama iz VI i V veka stare ere, predstavljena je i na halkidskoj hidriji (oko 550. godine stare ere), danas u Minhenu.
(ovo je bitan link  -sve o mitu postanka  Srba,ali tragati i shvatiti to iz  tekstova knige ovoga linka 

  
  DITIRAMB je bio posvećen Dionisu, bogu vina, a stari Grci pevali su ga u proleće. U izvođenju ovog muzičkog oblika učestvovalo je obično oko 50 pevača i plesača, koje je najavljivao solista (korifej). Pratili su ih svirači na aulosu (ili  diaulosu) i bubnju. Pevači i plesači bili su preobučeni u kozje ili jareće kože i kružili su oko Dionisovog oltara.

Iz ditiramba se vremenom razvio najvažniji književno-muzički oblik stare Grčke – tragedija.

TRAGEDIJA se kao oblik javlja tek sredinom 6. veka pre nove ere, a svoju pravu formu stekla je u 5. veku pre n.e. Sama reč ‘tragedija’ nastala je od dve reči: ‘tragos’, što znači jare i ‘ode’, što znači pesma.

I u tragediji (kao u ditirambu) pevači i plesači kružili su oko Dionisovog oltara, uz pratnju svirača, a najavljivao ih je solista. Vremenom se uloga soliste i hora proširivala, a pojavili su se i glumci – u početku jedan, a zatim tri (u klasičnoj grčkoj tragediji nije bilo nikad više od tri glumca). Glumci su imali maske na licu, a neki su koristili i sandale sa velikim platformama – tzv. koturne. Muškarci su glumili i ženske uloge. http://www.zanimljivamuzika.com/2011/01/oblici-starogrcke-muzike/

... https://www.scribd.com/document/21969060/Robert-Grevs-Grcki-Mitovi )A šta reći na ovo i kod nas je zadržan i do danas ovaj način   igre. 
  

МИТОВИ  СУ ИЗВ ОРНА СПОЗНАЈА ПРЕДСВЕСНА ,НЕВОЉНА СВЕДОЧЕЊА У ЗБИВАЊИМА У НАШЕМ БИЋУ И ПРИРОДИ К.Г.ЈУНГ

"Најбоље ћете  човека ценити по ономе што он уради баш случајно и несвесно, а не по ономе што  ради размишљено и намерно. Јер да кажемо у парадоксу:слепа природа јесте једини видовити разум. "Joван Дучић



Мр Бисерка Вучетић, Из квантне земље чудеса  < бивствомарија> лета Господњег  16. октобра  у 22.часа 
Коментари
Biserka Vucetic Земља Дионисија-Бакоса - Након што му је мајка Симела умрла неко други га је одгајао... 
Ноннус, Дионисиаца 13. 470 фф:
"Грапегровинг земља Бакхоса (Баццхус), где је виногод први 
...Погледај још

Управљање
Ilija Ogorelica Jeste Biseka , Nissa je bila u Frigiji čija zapadna granica prema Dardaniji je Morava , a tad Propontis Helesponta !
Уклони
Biserka Vucetic Evo i ovo neka ovde ima i dosta navedene literature odakle je i tekst a i pojašnjenje o Pelazgima ,O ovde u tekstu kad ukucah u googleu Propontis Helesponta izađe ovo,interesantno jedna mi reč privuče pažwu a to je reč "SAMOs" da se tu rodio prvi čovek, i to ovde piše< Азија из Самоса описује Пеласгона као првог човека рођеног na земљi"a ja tragah štaznači reč "Samotrakia" i nailazih da za to ostrvo samo navode da je nešto bitno,ali nei za šta ...kad ono eto, tako naiđoh slučajno na odgovor...te je jasno to Samotraki šta je... to inače čitah u tekstovima o Kibeli i Dionisu njegovom dečaštvu provedenom u Cerjanskoj pećini , ali i pominjanje šire teritorije za Trakiju... .http://www.maria-online.com/information/article.php?lg=eo...

Comprar ahora por un precio más bajo en la tienda…
MARIA-ONLINE.COM
Управљање
Biserka Vucetic Cerjanska pećina gde je Zevs sklonio Dionisa da ga čuvaju Niške vile....Sedam hetida, sedam Plejada , a iz zahvalnosti ih je pretvorio u zvezde koje se kao takve nalaze i sada u sazvežđu Bika, pa eto zašto Dionis 
DIO-NIS- Bogov sin iz Niša- Bog - s
in Sin Niša ima i naziv Bakus- BIK... ovu otkrivrnu istinu rado podelih sa svima na internetu,a tek što je izvanredno za niški turizam ...za Vinik gde su spremljena prva vina 
za Cibelu, Dionisa,Zevsa, zatim za turizam Miljkovca i Cerja ,pa srećno....https://www.youtube.com/watch?v=_X6AHhAnfmo

Управљање
Biserka Vucetic Da na to sam ostrvo i mislila u tekstovima se pominje i Dardanija ,dakle i o Dardanu koji je narod Tračana-Rašana slao svuda po svetu , ah samo da nađem malo vremena večeras i da objavim mnogo što-šta još što otkrih ima naravno i o Troji, ali i o frigijskom kralju Midi... a pročitah da mu je majka Kibela, baš kao što je i Sabasiju,a u selu gde odrastoh za svitanje i danas kažu SABA sija- pa naravno da je reč o takozvanom mladom bogu sunca koji je prikazan sa tim nazivom mladog sunca ili jutarnje sunce SABA SIJA...a njegova je boginja VAK-vreme...to sam još kao dete tamo čula,ali i ovde pronađoh... inače i u rečnom koritu Nišave baš kod tvrđavskog mosta u centru Niša pronađena je figura Zevsa ,ali i mnoge druge statue od Niša ka Kosovu i na Kosovu kao i u selu Bardovce iza granice Kosov sa Makedonijom nedaleko od Skoplja SKUPI...itd..itd,sa oduševljenjem otkrivam putem kosmičkih informacija koje dopiru do mene. Pozdrav Ilija !
Управљање
Biserka Vucetic Далибор Дрекић (Dalibor Drekić) Dalibore pogledaj šta ja otkrih ,pa zar ovo ne odgovara mom palindromu A DEVA VEDA.A DEV A VEDA. Šta kažeš za otkriće o Dionisu i Nišu ,a li imam još i masu povezanih činjenica o ovome...
Управљање
Biserka Vucetic Ma da jasno kao dan, a poigledaj ovo ,ovde ima puno divnih podataka http://www.theoi.com/Text/DiodorusSiculus5B.html#n13

21. Half-goddess.22. Cicero (Laws, 2. 26) tells us that Xerxes burned the temples of Greece in accordance with the advice of the Magi, “on the ground that the Greeks shut up the gods within walls, whereas all places consecrated to them ought to be open and free, seeing that this whole universe is th...
THEOI.COM
Управљање
Ilija Ogorelica Da , on mi je bio prvi saradnik , pa ga potvrdio Strabon kom se priključiše Herodot i pečat svemu dade Platon .
Уклони
Biserka Vucetic Meni je u vezi Samotrakija bitna i boginja NIKa https://hr.wikipedia.org/wiki/Samotraki

Samotraki ili Samotraka (grčki: Σαμοθράκη, doslovno prevedeno znači "Samos Trakije") je…
HR.WIKIPEDIA.ORG
Управљање
Ilija Ogorelica Pre godinu dana sam pokušo organizovati prevođenje i objavljivanje Diodorusa i Strabona al ne uspeh , pa je taj zadatak još uvek aktuelan .
Уклони
Biserka Vucetic http://www.maicar.com/GML/Nike.html

Greek Mythology Link - a collection of myths retold by Carlos Parada, author of Genealogical Guide…
MAICAR.COM
Управљање
Biserka Vucetic Naiđoh i na golubicu preteča boginje informacija predstavljena na vazi, ali je ima i sa Herom .
Управљање
Biserka Vucetic Zlatokrila Iris boginja- bela golubica glasonoša, kaže se i to da je Iris- Perunika i da je Perunova žena, /kaže se i to da taj mit traje i danas mit se ogleda i u predstavljenoj boginji i kao Kosovka devojka sa krčagom kako poji ranjenike,koja nema krila ali,njen ogrtač očigledno podseća na krila....
Управљање
Biserka Vucetic Evo Kosovka devojka napaja ranjenike - pa naravno da nema slučajnosti.
Управљање
Ilija Ogorelica Kad pročitaš ovu moju knjigu sve će ti biti jasno I potvrđeno !
Уклони
Biserka Vucetic Elem, naj bolje mi je od svega što se sve samo povezuje sa mojim kosmičkim informacijama koje samo pristižu..... Tesla je govorio da je on došao sa zvezde Aldebaran koja je naj sjajnija u sazvežđu Bik, imao je belu golubicu, Dionis je svetom propagirao Vino- bio je bog vina, Tesla je uvek govorio da je rakija eliksir života... zamerali su mu,a on ju je uvek u sobii mao,- našu domaću rakiju... Tesla ima dosta sličnosti sa Dionisom- ista postojbina, u mladosti rasipništvo i trošak ,kasnije propagiranje jedan vina ,drugi slobodnu energiju a za rakiju ,kao što navedoh govorio je da je eliksir života, iz istog su sazvežđa, zatim jedno ime koje je da li slučajno... Dionis se zbog besmrtnosti povezuje sa Isusom....Kibela je majka bogova preteča Marije isusove majke, a Tesla je uz sebe imao Mariju Oršić a organizovala je organizaciju Vril.... da li je slučajno naziv Vril-staro sanskritska reč i sada kažemo to kad nešto vri ili kuva se ručak.U selu gde sam odrastala kažu Vril ---vrio je---ključa, ali kažemo i da je neko u mladosti UZAVREO,UZAVRELA ,UZAVRELA IM KRV, "Vril mu krv pa salte juri, pun je vrila" - životne snage, jer VRIL upravo znači životna snaga-životna energija . Eto, ja na svoj način dođoh do toga što propagiraju Teslu za božanstvo ali ,ovoga puta povezano sa naukom,,,smatram da Teslom žele pomiriti nauku i religiju a tu je i Marija koja je bez traga nestala marta 1945 godine.... U ostalom kako je Mark Tven opisao Teslu u svom delu Tajanstveni stranac . Te ja kažem eto kako se i od Tesle skoro našeg savremenika 
stvorio MIT, JER KO JE ON U STVARI.. Ja ću jednu po jednu stavku ovde postavljati o tome što sam kosmički pristiglim mi informacijama povezala neke činjenice i uvidela nešto što drugi još nisu. Mnogo toga nam je Tesla ostavio kao poruku ili rebus za rešavanje. Ja jedno po jedno rešavam čim za što dobijem kakav signal,znam da je potrebno rešavati tu stavku. Ovoga puta je to veza Dionis,Isus,Marija Tesla ,golubica-boginja Iris-tu je i Semiramida koja se pretvorila u golubicu, tu je i biblijska golubica koja nosi vesti, Noe je od nje saznao da je kopno na vidiku i uzviknuo je Jerovim ili Jerohim.. Posebno je interesantno to što sve što istražujem put me uvek vodi ka TESLI i to je divno jer mnogo što-šta prosvetlih što nisam ni sanjala da kao takvo postoji,a još manje da ću ga ja protumačiti ... https://dereta.rs/3c023538.../Tajanstveni-stranac.aspx...


Tven je ostao upamćen i kao dobar prijatelj Nikole Tesle. Slavni naučnik bio je među onima koje su…
DERETA.RS
Управљање
Biserka Vucetic Evo Далибор Дрекић (Dalibor Drekić) vidi sazvežđe Bika iznad Niša . Tu se vidi jasno zvezda Aldebaran za koju je Tesla rekao da je odatle došao, kako to da je ona najsjajnija u sazvežđu Dionisa, nije li to neki jasan znak u vezi ovoga što ću napisati. Kada je Hera saznala za Zevsovog starijeg sina Dionisa-Zagreja- tako su ga zvali,ubila ga je,a Zevs mu je uzeo srce i njime oplodio princezu Semelu, da bi se ponovo rodio Dionis majka je trebalo da bude sa Zemlje-zemljanka ,to jest smrtnica. No kada je sve to urađeno Hera je na nju bila izuzetno 
ljubomorna i prevarila ju je time što ju je zamolila da kad joj Zevs dođe zatraži od njega da joj se predstavi u svojoj punoj snazi,te ona naivna i ćutljiva progovori i zamoli ga da to učini. Zevs joj je ispunio želju prikazao joj se u svoj svojoj snazi i moći stvaranja munja i gromova ali, ona je time bila usmrćena,on je iz njene utrobe uzvadio Dionisa,umetnuo ga u svoju desnu butinu i tu je bio dok je došlo vreme da se rodi ( Na Olimpu Dionisovomesto je baš tako Zevsu uz butinu). Nakon Dionisovog rođenja Zevs ga je poverio na čuvanje Niškim vilama-hekadama i plejadama,bilo ih je dve grupe sestara po njih sedam. U znak zahvalnosti što su čuvale Dionisa Zevs ih je pretvorio u zvezde -na taj način im je podario život večno i kao takve nalaze se u okviru sazvežđa Bik-Bakus-Dionis i sjaje iznad Niša za sva vremena . Eto, odgonetnula sam što nam je Tesla ostavio rebus za rešavanje rekavši nam da je došao sa zvezde Aldebarana a,budući da je skoro kao naš savremenik veoma evidentno , poznato i istinito bio čovek koji je proizvodio munje i gromove,a i objašnjavao ih je,normalno je što postavljam pitanje Ko je Tesla, jesam li odgonetnula da je On kako ja čitam njegovo ime poslat od Tvorca svega jer pazite značenje njegovog prezimena od dve reči TE-SLA-poslah te- i ime NI- KOLA -ALO-KIN, dakle u imenu i prezimenu se sadrži rešeni rebus na moj način. Iz imena se vidi da je i Tesla sin Božiji .Tesla je poslat od Tvorca i u savremeno doba ujedinio je nauku i religiju na najbolje mogući način. Ne, ovo ne mogu biti slučajnosti,ovo mi je fenomenalno otkriće . Šta kažete odgovara mi ime DUHOVEDMA a kako vedam, evo pročitaste i sasvim je u skladu sa mojim magičnim palindromom A DEVA VEDA-A DEV-A VED-A...i vedaću samo nek je inspiracije za pristigle kosmičke mi informacije.

Управљање
Biserka Vucetic Samotraki istorija
Samotraki je u drevno doba bio značajnim pomorskim i trgovačkim putevima, ali loše prirodne karakteristike: prirodna luka ne postoji, teren je gotovo u potpunosti ne obradiv učinili su da bude marginima grčke istorije. No i ako na ma
rginama Samotraki nije bio skroz neprimetan u grčkoj istoriji. Prema Herodotu, Samotraki su naselili još Pelazgi, dok neki izvori tvrde da je ostrvo naselilo tračansko pleme Kabiroi prošavši kroz Dardanos. Po tračanskim plemenima ostrvo je i dobilo ime. Ostrvo su kolonizovali i Arkađani i Trojanci. Pouzdan istorijski podatak je da je pleme Elijeraca sa Lezbosa oko 700. p. n. e. kolonizovalo Samotraku i na njoj osnovalo svoj polis (grad-državu).

Ni mitologija Grčke nije zaobišla Samotraki, Argonauti su plovili pored Samotrakija na svom putovanju prema Kavkazu u potrazi za zlatnim runom. http://www.svetputovanja.info/samotraki-ostrvo-boginje-nike/


Grčka Turistički vodič Samotraki – ostrvo boginje Nike 18/08/201520/06/2017 SvetPutovanja 0…
SVETPUTOVANJA.INFO
Управљање
Ilija Ogorelica Ovo ostrvo Samotraka je "kopija" originalne - naše Samotrake - Fruške Gore !
Уклони
Biserka Vucetic Ja je već zovem, Pećina niških-cerjanskih vila Dionisovih dadilja, a može se zvati i Dionisova Pećina . Inače procenjuje se da je stara dva ipo miliona godina, neka čuje celi svet 
i neka izvole doći ima fantastične dvorane ima više dvorana 
sa fantastičnim prirodnim ukrasima.... https://www.youtube.com/watch?v=FtI9s_PUkds

Управљање
Далибор Дрекић Ово је цело једно опсежно истраживање и.то веома занимљиво. Научници, нажалост не придају скоро никакав значај палиндрому, а то је.велика грешка у старту. Људи су некад много више поштовали реч и однос између знака и означенога. Збиг тога се до многих истина може доћи управо на овај начин - када се.крене од саме речи, посебно ако има својство палиндрома. Онда то значи да је п нечему била изузетно цењена. Јер својство палиндрома је највеће заштитно и магијско својство које нека реч може да има. Чим будем могао на миру, поново ћу да прочитам још пажљивије ово ваше истраживање.
Уклони
Biserka Vucetic Stigs ili Stig.... Stiks čuva Flegije, koji prenosi duše sa jedne strane rijeke na drugu. U drugoj je pak inačici mita čuvao rijeku Flegeton. Također je spominjan i Haron da je prevozio duše preko ove rijeke, premda je češća inačica da je to činio preko rijeke Aheront. Kod nas i danas postoji STIG... Bogovi su jako poštovali rijeku Stiks, a zakletva njome nije se smjela prekršiti. Zeus se zakleo Semeli rijekom Stiks te je morao ispuniti njezinu molbu da ga vidi u pravom božanskom obličju, nakon čega je ona umrla. Helije je također sinu Faetontu obećao što je god poželio, zaklevši se rijekom Stiks, a on je poželio voziti njegove Sunčeve kočije, naravno, to nije uspio te je umro. Bogovi koji bi prekršili zakletvu, morali su piti iz rijeke i tako izgubiti glas na devet godina.
Prema nekim inačicama mita, Stiks posjeduje čudesne moći te može nekog učiniti besmrtnim. Ahilej je u djetinjstvu bio uronjen u tu rijeku što je kod njega uzrokovalo neranjivost. Njegova ga je majka Tetida držala za petu koja je ostala jedino ranjivo mjesto na njegovu tijelu. Danas u modernom svijetu Ahilova peta ili tetiva označava izuzetno slabu točku nekog čovjeka.
Iako se Stiks primarno pojavljuje u grčkoj i rimskoj mitologiji, spominje se i u Danteovoj Božanstvenoj komediji, negdje oko petog kruga u paklu.https://hr.wikipedia.org/wiki/Stiks#Bo.C5.BEica


Stiks ili Stig (grč. Στύξ, Stýx) u grčkoj mitologiji ime je rijeke koja tvori granicu između zemlje i podzemnog svijeta -…
HR.WIKIPEDIA.ORG
Управљање
Ilija Ogorelica Богиња [уреди]
Стик је био име ћерке Тетиса и Оцеануса, богиње реке Стикс. У класичним митовима, њен супруг је био Паллас и родила је Зелу, Нике, Кратос и Бију (а понекад и Еос). У тим митовима, Стик је подржавао Зевса у Титаномацхију, где је рекла да 
...Погледај још

Уклони
Biserka Vucetic Ilija Ogorelica Ona je Zevsa prva podržavala u borbi protiv Titana, kada je reč o boginji, ima i Nimfa, a ima i Stig u našoj državi zato to pomenuh kada je rečo pisanju vezano za Had. inače navode se još dve reke..Flegeton i Aheront... u vezi sa Hadom...
Управљање
Nova Nauka Biserka Vucetic Gospod Isus Hrist Sin Bozji se rodio u pecini.Pecine su svugde kod nas bile spas..narod se tu krio..moj tata pokojni je 1942 bio u stroju za streljanje u malom selu kod Nevesinja je tad streljano 50 djece i srariva moj tata andjeo iz stroja skocio u zbunj i ustase ga resetale..imao trinaest rana na ledjima
Уклони
Nova Nauka Ostali seljani se sakrili u pecinu pokraj sela i kad su ustase otisle oni izasli i nasli nog tatu misleci da je i on mrtav Srecom njegov stric bio jasnovidac tatu odnio kuci na oporavak...tako je bilo i decedeseti kad je nato bombardovao RS krili se u pecini a moj tata andjeo izgubio nogu 93 uoci Bozica ramljuci bjezao a dok je lezao u Bg obisao ga u Grcki Patrijarh..mislim sve ranjenike
Уклони
Biserka Vucetic Nova Nauka 😇 Aha,eto šta sve čoveka snađe ,a istrpi.. i moj otacje sa 7 g. izveden na streljanje sabratom i majkom...preživeli su i on je živeo do svojih27 g. ,astrica su sa 19 g. ubili kao vojnika na straži u Bosni u Živinicma tri dana pre odsluženj...Погледај још
Управљање
Biserka Vucetic Nova Nauka Eh,ja kao kad smo bili deca čuh u sebi neku upravo nastalu pesmicu ,divno zvuči " Gotovo je gotovo,lažima je kraj, pred nama se prostire divan istine RAJ" ,O, kako je ovo neverovatno ali sve je moguće eto, kolo istine ,sreće se okreće!😇💥😋
Управљање
Nova Nauka Da kolo srece de okrece Bjelu srbi sce jaci i jaci
Уклони
Nova Nauka Za vi pecina koje kriju i mnoge tajne oni su provodnici takodjer
Уклони
Nova Nauka Sebi sam pozelila pored te pecine napravit kucice dve od kamena bratu i meni tj nasim sinovina koji su potpuno isti sa razlikom od deset godina..tu nam je tata i zemlju ostavio od srca i tim vezem mnogoo jos a andjeo otvara nama resenja..tj u pecinama da trazino odbrambeni stit i kojem je Tesla govorio..a evo iz mene izlaze same
Уклони
Biserka Vucetic Ilija Ogorelica Nikako se ova priča ne može dovršiti bez boga naših voda .У грчкој митологији Посејдон је бог мора, земљотреса и коња. Римљани су имали инспирацију из грчке митологије па су у својој римској митологији измислили бога мора Нептуна, а у етрурћанској Нетунса.
Као и сву његову браћу и сестре, и Посејдона је прогутао његов отац, али је и Посејдона, као и сву осталу браћу и сестре је ослободио Зевс, најмлађи син Хроноса. Зевс је тада збацио са власти свога оца и преузео власт. Преузевши власт, Зевс је поделио земљу на три дела, јер је наводно била превелика. Посејдону је дао море, Хаду подземни свет, а за себе је задржао земљу и небо.
Када је био добре воље Посејдон би стварао нова острва и море би било мирно, а када је био лоше воље, уз помоћ свог трозупца, подстицао је земљотресе, потапање бродова и дављења. Живео је у палати на дну мора која је направљена од корала и дијаманата. Имао је много деце са много жена, како са богињама тако и са смртним женама. Нека од његове деце су:
Тритон од Амфитрите
Полифем од Тоосе
Антеј од Геје
Орион од Еуријале
Пелија и Нелеј од Тире
Пегас и Хрисаор од Медузе
Атлант од Клито
Батамос од Хромагуса и многи други.
Пошто је окруживао земљу, а самим тим и утицао на њу, познат је и по именима Космозостис, Космосистис, Месопонтиос, Пелагиос, Понтократор и многим другим.
Борио се са Атином око тога чији је град Атина. Пошто је изгубио, наљутио се и Атињанима створио само изворе слане воде . https://upload.wikimedia.org/.../220px-0036MAN_Poseidon.jpg

Управљање
Biserka Vucetic Koliko znam još nije pronađen njegov podvodni dvorac.
Управљање
Biserka Vucetic Evo ovde piše da je po nešto ,pronađeno u Kostolcu ,ovo je veoma bitno .POSEJDON - GOSPODAR ATLANTIDE

Krajem devetnaestog veka Feliks Kanic prilikom razgledanja prve Trajanove table u Đerdapu iz 100. g.n.e., ustanovio je : " Ovaj spomenik uklesan u 
stenu na srpskoj obali, nalazi se naspram ugarske Ogradine. Tabla je od vojnog ****, usečenog u stenu, do kasetirane nadstrešnice visoka 4 metra, a sa ivičnim ukrasima široka 8 metara; polje s natpisom visoko je 1,62 metra, široko 3,57 metra, a njegov ram, koji na užim stranama prelazi u 0,83 metra široke trouglove nose dva krilata genija praćena delfinima". Prema grčkoj mitologiji, pred nasrtajima Posejdonovim Trojna boginja Mesec, nazivana Amfitrita sklonila se na planinu Atlas. Jedan od glasnika koje je Posejdon poslao za njom bio je u liku delfina, koji uspeva ubediti Amfitritu da udovolji Posejdonovim namerama. Amfitrita se javlja i u obliku psoglave boginje smrti Hekate, kakvu predstavu nalazimo na koštanom predmetu sa Lepenskog Vira. 
Sa značenjem nade u ponovno rođenje, Robert Grevs zabeležio je ¸¸verovanje da se Jelisejska polja kao deo antičkog podzemnog sveta/Tartara nalaze na izlazu iz delte Dunava u Crno more, sledstveno čemu bi imalo smisla zapadnu granicu Tartara , identifikovanu sa rekom Stig, tražiti u području đerdapskog zaleđa, i danas zvanom istim imenom - Stig. Poznato je da je Amfitrita često boravila u ovoj graničnoj oblasti podzemnog sveta, što ukazuje i na Posejdonovu prisutnost u blizini. To se da vrlo efektno uklopiti sa detaljem da prema legendi, treći deo Dunava, Istar izvire iz Ahilovog izvora, sa padina Karpata u blizini Herkulovih stubova, u reonu Đerapa, a na ostrvu na kraju delte ove reke nalazi se Jelisej po kome luta duša velikog junaka. Na našim prostorima lik Ahila ovekovečen je reljefom koji je Feliks Kanic video u Velikom Gradištu - "Ahil vuče Hektora vezanog za kola, sa zidinama Troje u pozadini". Inače Ahil slovi za drevnog pelaškog svetog kralja, sina Boginje mora, koji ubija sina Mračnog duha godine u opadanju, u vreme zimske kratkodnevnice. Obredi ubijanja svetog kralja svake godine u homoljskim selima u Srbiji, sadrže u sebi jake korene rituala svojevremeno vezanog za Ahila. Nalazimo da bi za dalje istraživanje mitske prošlosti zahvalno bilo detaljnije analizirati povezanost imena Is-tar, odrednice za vodenu boginju i reku, i mesto njenog utoka u Crno more, Tar-tar. Ne delimo olako izrečeno mišljenje Luisa Spensa, da ime grada JS - keltski eponim za mesto situirano u blizini Bretanje, što se piše sa IS - čini skraćenicu od Atlant-IS, no u kontekstu prethodno iznetih detalja evidentna je povezanost gospodara voda i podzemnog sveta rekom Istar, kojom je Herkul otplovio sa Gerionovog ostrva Gada/Eritije/Ada Kale, do grada Tartesa u Sunčevom zlatnom peharu-barci, onakvom kakav je prikazan na praistorijskom amuletu od bronze pronađenom krajem prošlog stoleća na obali Dunava, u đerdapskom predvorju, kod Starog Kostolca. Ne smatramo slučajnošću da se na pramcu ovog "kostolačkog brodića" nalazi predstava Posejdona u vidu konja, životinje koju je po legendi upravo on stvorio.
Prisustvo Posejdona, gospodara Atlantide na Đerdapu uočljivo je još na jednom primeru. Zbog ljubavi sa Posejdonom, ljubomorna Atina je Meduzu pretvorila u krilato čudovište, sposobno da ljude preobražava u kamen. Kada je Persej ubio Meduzu, iz njenog tela iznikla su Posejdonova deca - krilati Pegaz i Krisaor. Meduzin ubica Persej, pokazujući njenu odrubljenu glavu, uspeo je okameniti Atlanta, Posejdonovog sina, pretvorivši ga u planinu Atlas. Kameja sa likom Meduze iz Tećeg veka nove ere, zajedno sa figurom Neptuna/Posejdona, predstavljenog sa trozupcem i ribom u ruci, nađeni na lokalitetu Dijana kod Karataša, danas se svrstavaju u najlepše eksponate Arheološkog muzeja Đerdapa u Kladovu.09.07.2007 Kojica... a ima i mogo čega još u okviru ovoga linka...
https://www.stormfront.org/forum/t384418-5/


ANTIČKI KANALI NA DUNAVU Đerdapski…
STORMFRONT.ORG
Управљање
Ilija Ogorelica "Врло индикативно је сазнање да се ови идоли могу повезати са предњим истоком а пре свега са Астартом и Аполоном Беленусом. Астарта је сестра и жена бога Бала а Аполон Беленус уствари, и по имену и по садржају исходиште има у богу Балу. Још индикативни...Погледај још
Уклони
Biserka Vucetic Ilija Ogorelica Mene je zaintrigiralo ime Solun - Saloniki-Pobeda nike- Tesaloniki... pa sam malo tragala za tim ,a naišla sam na mnogo čega interesantnog ,između ostalog,kao da se vidik predamnom otvara,prikupih mnoge linkove, jer ovo od kad mi ti po...Погледај још

historija, mitovi, grcka, povijest
SCRIBD.COM
Управљање
Ilija Ogorelica Sade kad znamo gde je Troja i kojim morem je luto Odisej to sve postaje više domaće .
Уклони
Biserka Vucetic Ilija Ogorelica Da, baš tako! Koliko je u mojoj moći daću svoj doprinos i nadam se da će biti od koristi i svima nama na dar !
Управљање
Biserka Vucetic Tragom jedne jedine reči naiđem na divna objašnjenja,a šta ću ,svaku reč koja vapi da je na moj način obradim ,ja to i uradim. Već poodavno uvideh da ni jedna takva reč bije u mojim mislima prisutna tek onako i čim shvatim da je pristigla neka takva reč za obradu ,ja to učinim odmah,ostavim baš sve druge poslove ,kao i sada. ATOS-TA SO... ko je razbešnjen iz mitskih bogova na Atinu -Atini dodelio samo slane izvore vode 
Atos je najistočnije poluostrvo Halkidikija. Atos je ime jednog od Giganata koji su u mitološko vreme nastanjivali ovu oblast. Prema mitu, Giganti su ratovali sa olimpskim bogovima i u tom sukobu Posejdon, bog mora, bacio je na njih svoj trozubac i tako se Halkidiki rascepio na tri dela. Na Atosu su prvi manastiri podignuti u 9. veku. Poluostrvo se naziva i Sveta gora od 11. veka, kada je od vizantijskog cara dobilo poseban status autonomne monaške republike koji je do današnjih dana sačuvan.Najčistije more celog Halkidikija se nalazi upravo na obalama Atosa, što ga čini idealnim za porodični odmor, a boravak na ovim plažama je posebno uživanje i doživljaj. Primorski gradići sa svojim čistim morem, tavernama, restoranima, šetalištima, trgovcima, pijacama, ljubaznim domaćinima će učiniti da se osećate prijatno i zadovoljno jer mir kojim zrači “Sveta zemlja” će ostaviti dobar utisak uz želju da mu se ponovo vratite. Stanovnici, koji se uglavnom bave ribolovom i turizmom, gostu će dobrodošlicu poželeti pokretom ruke ka dve hiljade metara visokom vrhu planine Atos. Upravo iz ove luke isplovljavaju brodovi za najveće Pravoslavno svetilište, Agion Oros – Svetu Goru. Hm... baš ovo AGION OROS- meni to više ima smisla da naziv znači SVETO ORSKI-baš kao što i asocira na naše svete iz ORA ,ORO je naše,no, i kod Grka se i do danas zadržalo oro sa veoma sličnom muzikom ali i nošnjom kao staroprizrenska nošnja , A da ne pričam o nazivu papuča iz nošnje kažu "papučja" za haljinu "fustan" baš kao na Kosovu , 
( interesantno za panteon bogova baš ovaj naziv AGION OROS- AG ( Ga- zlatno jaje guske -onomatopeja ga -guščije gakanje, ali dalje OROS S-ORO...staro srpska reč s kolo,s oro... a zar to i nije u SVETOJ GORI -SVETO-GOR-Sveti Gor... i mnoge još asocijacije na ovo gorska životinja Kozorog, a on baš na RODOSU- RODOS- So- ROD, čiji rod...sveta ptica za rađanje Pelazgima je upravo RODA ,a svojski su ih potamanili koliko shvatih iz čitanja istorijskih tekstovaa, a preostai su se stopili sa njima koliko god je to bilo moguće...,
http://www.svetputovanja.info/rodos-bog-helios-i-kolos.../ Ime ostrva je starije od samog ostrva. Potiče iz grčkog mitskog doba i vezuje se nimfu Rodu koja je rodila ostrvo u vezi sa bogom Sunca, Heliosom.


Turistički vodič za jedno od najlepših grčkih ostrva,…
SVETPUTOVANJA.INFO

linkovi za dalja istraživanja   
https://www.google.rs/search?q=zna%C4%8Denje+paganskih+znakova+jarac+i+dionis&oq=zna%C4%8Denje+paganskih+znakova+jarac+i+dionis&aqs=chrome..69i57.32014j0j8&sourceid=chrome&ie=UTF-8
   
Bafomet Dionis i kralj Mida  https://www.google.rs/search?q=zna%C4%8Denje+paganskih+znakova+jarac+i+dionis&oq=zna%C4%8Denje+paganskih+znakova+jarac+i+dionis&aqs=chrome..69i57.32014j0j8&sourceid=chrome&ie=UTF-8
http://duhovnivavilon.blogspot.rs/2014/12/crkveni-obicaji-i-ucenja-i-njihovo.html
https://www.google.rs/search?q=Dionis+o+besmrtnosti+du%C5%A1e&oq=Dionis+o+besmrtnosti+du%C5%A1e&aqs=chrome..69i57.18183j0j8&sourceid=chrome&ie=UTF-8
PORTARA-               Vrata posvećena Dionisui njegovoj ženi Arijadni  http://www.vlasici.org.rs/nebeska-vrata/
Čudno reč PORTARA me potdseti na ona u sebi imaju značenje  POR TARA  - ZA TARU,,, ko to zna možda usebi brdo krije Tarin hram   ili  PORTA- RA , porta ili kapija boga , kog boga , boga RODA,a možda se ispod ove porte nalazi i kakvo utvrđenje koje će pojasniti sve pa i  ime Arijadna - čudno pročitah ime i ovako  zadnji slog AND i prvi AR-RA  i srednji deo reči I JA  . Da li su naši stari u imenu Arijadna sakrili  ovo značenje za nju i Dionisa AND-Andi- AR-RA  I JA , Bog sa Anda RA i JA ,verujemda ovo nije slučajnost.... 
    "Portara sa Naksosa    http://www.vlasici.org.rs/nebeska-vrata/#_ftnref3
(mada, do sada nije pouzdano utvrđeno da li su ova monumentalna Nebeska vrata imala astronomsku namenu)

naxos_gateVrata sa Naksosa (Portara); uz ovu sliku, koju smo preuzeli sa interneta, piše da su to “vrata koja ne vode nikuda”

Ova vrata su visoka oko 8m, široka oko 4,6m. Otvor na Portari je pravougaonik 3,65m x 6,6m.  Smatra se da ju je sagradio Ligdamis, vladar ostrva Naksos, oko 530. godine stare ere. Među naučnicima do danas traju rasprave da li je podignuta kao ulaz u hram (koji nikada nije završen) posvećen Apolonu, ili je nastala u spomen Dionisu. Oni koji smatraju da je podignuta u slavu prvog, pravdaju svoje mišljenje usmerenošću vrata, koja navodno gledaju prema ostrvu Delos, mestu Apolonovog rođenja. Oni drugi, iznose argument da je Naksos bio ostrvo posvećeno Dionisu, te da je, prema mitu, na tom ostrvu ovaj bog spazio Arijadnu, Minosovu kćerku, koju je upravo napustio Tezej, zaljubio se u nju i ubedio da se uda za njega. Kao svadbeni dar, Arijadna je dobila krunu od dragog kamenja od Afrodite (krunu je načinio Hefest). Udajom za Dionisa, njegova nevesta je i sama postala božansko biće, a njena kruna uzneta na nebo, kao sazvežđe, poznato kao Severna kruna ili Corona Borealis. Grci su to sazvežđe zvali Kritska kruna, prema ostrvu sa koga je došla Arijadna." 
..https://www.google.rs/search?safe=active&ei=a5T9Wb-3FMuogAaPyIe4Dw&q=Silenovo+u%C4%8Denje+Dionisa&oq=Silenovo+u%C4%8Denje+Dionisa&gs_l=psy-ab.12...623482.643955.0.649455.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1.1.64.psy-ab..0.0.0....0.SuJXcz2L5rk
.